Ivana Tomljenović Meller - Zagrepčanka u Bauhausu
Voditeljica izložbenog projekta i stručna savjetnica: Željka Kolveshi
Autorica koncepcije izložbe: Leila Mehulić
Likovno i prostorno oblikovanje izložbe: Željko Kovačić
Oblikovanje plakata: Kuna zlatica
Ivana Tomljenović Meller pripadala je malobrojnoj skupini s područja Jugoslavije koja je bila dijelom jednog od najprogresivnijih fenomena XX. st. – Škole za arhitekturu i umjetnički obrt Bauhaus.
Bauhaus je bila ustanova koja je u razdoblju od osnutka 1919. do zatvaranja 1933. g. izgradila temelje modernome dizajnu. Pored revolucionarnog pomaka na likovnoj razini, za Bauhaus je podjednako važna činjenica da su ga njegovi studenti napuštali kao preobraženi ljudi. Nijedna škola u modernoj povijesti nije u tolikoj mjeri oblikovala svjetonazore svojih đaka.
Teško je reći bi li Tomljenovićeva, koja sama nije imala potrebu upriličiti niti jednu izložbu, za sebe rekla da je umjetnica. Više od umjetničkih, vrednovala je svoje vrhunske sportske domete. Ipak, okolnost koja joj je ponajviše odredila život bila je upravo umjetnička škola u Dessauu. Od trenutka kada je stupila u nju, 1929. g., usvojila je uvjerenja koja su, kao i većini studenata s Bauhausa, uvjetovala njezinu nomadsku i avanturističku sudbinu.
Nedugo prije smrti, teško bolesna Ivana Tomljenović Meller složila je albume posvećene značajnim osobama i događajima iz svojega života i upotpunila ih komentarima i ilustracijama. Bez životnoga partnera i potomaka, svjesna skorašnje smrti, ispisala je ovu sentimentalnu autobiografiju u nadi da će ona naći svojega čitatelja. Tako je na kraju svoje oporuke zabilježila: “U ovim albumima je čitav moj život. Zato molim nasljednike da ih ne bace.” A taj život nije bio samo živopisan, već je jasno zrcalio i gotovo sve važne društvenopolitičke mijene XX. stoljeća.
Leila Mehulić
Komplementaran portret Ivane Tomljenović Meller
Ivana Tomljenović Meller (1906. – 1988.), Zagrepčanka sa životopisom koji, posve sigurno, odskače od uobičajenih pojava ili suputnika njezine zagrebačke umjetničke generacije, bila je sudionik strujanja avangardne umjetnosti u djelovanju škole Bauhaus u Dessauu 1929/1930. godine. Vlasnik njezinih albuma fotografija, u kojima je rekonstruirala svoj nadasve zanimljiv život u formi autobiografskog kolažiranog ljetopisa, gospodin Marijan Hanžeković, odlučio ih je donirati Muzeju grada Zagreba.
Ovo je još jedan primjer bliske suradnje Muzeja sa sugrađanima u posljednih nekoliko godina koji s povjerenjem doniraju ostavštine osoba koje su svojim djelovanjem značajno obilježile kulturno-povijesnu sliku Zagreba. Stoga, Muzej i ovom prilikom zahvaljuje Marijanu Hanžekoviću na darovnici.
Albumi Ivane Tomljenović Meller predstavljaju cjelinu, njezino posljednje umjetničko djelo. Stranice albuma predočavaju ikoničke tekstove, likovni kolaž sačinjen od fotografija i fragmenata fotografija koje je izvadila ili čak izrezala sa stranica svojih starih albuma te fragmenata teksta i slika preuzetih iz popularne kulture, dijelova novina, reklama, prospekata, ulaznica, pisama i ostalih predmeta njezinih uspomena. Stvorivši idealan likovni predložak za konceptualnu i slikovnu predodžbu, ispričala je svoju životnu priču retrogradno, rekreirajući biografiju nastalu u starim albumima, a kreirajući autobiografiju novog semantičkog sadržaja promišljenog iz iskustava osobe gotovo proteklog života. Albumi su svojim sadržajem preslika turbulencija vremena u mijenama njezina životnog konteksta, osobnog, intimnog, umjetničkog i napose društvenog.
Dajući značenje iznimno velikom broju prisutnih osoba koje je izdvojila iz starih i uvrstila u nove albume, sama ih je predstavila kao komplementarnu stranu svojega portreta: obitelj, prijatelji, ljubavi, suprug Alfred Meller. Godine svekolikog formiranja njezine ličnosti za boravka u Bauhausu obilježili su profesori Hannes Meyer, Josef Albers, Walter Peterhans te kolege i najbliži prijatelji Naftali Rubinstein, Kurt Stolp, Otto Holz, (Char)Lotte Rothchild, ... učenice i kolege na školama gdje je radila. Dakle, bez svih njih, bez osoba njezinog alter ega, portret Ivane Tomljenović Meller bio bi nepotpun.
Izložbom "Ivana Tomljenović Meller – Zagrepčanka u Bauhausu" Muzej grada Zagreba nastavlja muzeološki projekt ciklusa izložbi pod nazivom "Životne priče / Biografije kao ogledalo društva" predstavljajući autore s margine povijesne likovne scene. Vjerujemo da će mnoge do sada nepoznate fotografije Ivane Tomljenović Meller kao i rezultati istraživanja interpretirani i prezentirani na ovoj izložbi pridonijeti vrednovanju njezinih radova te sagledavanju uloge u stvaranju hrvatske avangardne umjetnosti.
Željka Kolveshi
Zagrepčanka u Bauhausu – Bauhaus na izložbi
Očito je da je samo jedna godina školovanja u Bauhausu, u burnom životu Ivane Tomljenović Meller, ostavila duboki trag pa sam i ja za postav izložbe o njoj odabrao bauhausovske tehnike prezentacije.
“Neizbježan put”, kako ga je opisao Heinz Loew, vodi posjetitelje kroz cijelu izložbu i ne dopušta im nikakvo lutanje.
Uvaženi profesor na Bauhausu, Herbert Bayer, i njegovi dizajni bili su najbolje reference za izložbene akcente. Već prije ulaska u izložbenu dvoranu, instalacija je inspirirana njegovim dizajnom Kioska za novine iz 1924. godine, sa strelicom, koja nas usmjerava do uvodne vitrine s albumima, čija je obloga ponovno inspirirana Bayerovim Multimedijalnim štandom za sajam Regina. Na sivoj vertikali, poput natpisa na zgradi u Dessauu, umjesto Bauhaus, ovdje je složeno ime Ivane Tomljenović Meller. Jasno, to je pisano tipografijom universal Herberta Bayera koja se koristi i za sve izložbene legende.
Uvodne fotografije za svaku temu napravljene su kao kolaži fotografije grada i Ivane Tomljenović Meller iz tog perioda budući da je i kolažiranje bilo omiljena tehnika na Bauhausu.
Tema 6. Ivana Tomljenović u Bauhausu napravljena je prema Bayerovoj shemi izlaganja za Werkbundovu izložbu u Parizu 1930. godine sa slobodno lebdećim fotografijama koje su razmetnuto poredane prema kutu gledanja posjetitelja.
Urbanistička vizija Praga, crtež Ivane Tomljenović Meller iz 1933/34. godine, koji ima svoje korijene u Sant'Elijinim futurističkim vizijama, a neobično podsjeća na studiju profesora s Bauhausa, Ludwiga Hilberseimera, Vertikalni grad iz 1924. godine (hvala Tihomiru Jukiću na podatku), svojom dubinskom perspektivom i planovima dao je mogućnost za razlaganje u slojevima, sa svjetlosnim efektima, koje je i ona koristila sa suprugom Alfredom Mellerom u luminokinetičkim aranžiranjima izloga u Pragu.
I da ne bi sve bilo samo inspirirano radom Herberta Bayera, ugravirana srca u temi 3. Prve ljubavi homagge su još jednom profesoru s Bauhausa, Oskaru Schlemmeru i njegovim erotiziranim figurinama.
Željko Kovačić
Slike s izložbe
Katalog izložbe
Mehulić, Leila. Ivana Tomljenović Meller : Zagrepčanka u Bauhausu.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2010.
Vezani članci
Kiš, Patricia. Priča o dvije žene : Lee Miller / Ivana Tomljenović Meller. // Jutarnji list, 26. lipnja 2010., str. 70-72.
Kiš, Patricia. Ivana Tomljenović Meller : Nepoznati radovi kćeri posljednjeg hrvatskog bana. // Jutarnji list, prilog Ljetni magazin, 19. srpnja 2010., str. 22.
Peritz, Romina. Život kao na filmu. // Vjesnik, 27. i 28. studenoga 2010., str. 40-41.
Piteša, Adriana. Napokon prilika za upoznavanje s Ivanom Tomljenović Meller. // Jutarnji list, 27. studenoga 2010., str. 84.
Kiš, Patricia. Vlastiti život kao umjetnički projekt. // Jutarnji list, 30. studenoga 2010., str. 49.
Jendrić, Dorotea. Zagrepčanka na krovu Bauhausa i sportska zvijezda. // Večernji list, 1. prosinca 2010., str. 49.
Kalle, Martina. Povijest kroz vizuru visokog društva. // Vjesnik, 1. prosinca 2010., str. 21.
Ivana Tomljenović Meller - Zagrepčanka u Bauhausu. // Zagreb moj grad. 4, 31(2010), str. 62.
Kalle, Martina. Noć muzeja u petak od 18 sati do 1 poslije ponoći u 150 muzeja u 60 hrvatskih gradova : Posjetite Solinjanku, bana Jelačića i profesora Baltazara. // Vjesnik, 28. siječnja 2011., str. 22-23.
Kalčić, Silva. Dobre ideje i namjere. // Zarez, god. XIII, br. 302, 3. veljače 2011., str. 14-15.
Cvetnić, Ratko. Amazonka sa Zelene potkove. // Olimp, 38, ožujak 2011., str. 54-55.
Kružić, Marko. Zagrepčanka u Bauhausu u MGZ. // Vijenac, god. XVIII, br. 438-439, 16. prosinca 2010., str. 31.
Rihtar, Tea. Ivana Tomljenović Meller : Sugestivna priča iz albuma. // Kontura, XXI, 112(2011), str. 54-55.
Bunjevac, Lana; Patricia Kiš. 10 najzanimljivijih događaja u Noći muzeja 2011. godine. // Jutarnji list, 27. siječnja 2011., str. 38-39.
Vezana događanja
Noć muzeja, 28. siječnja 2011.
Sjećanje na profesoricu Meller, 14. veljače 2011.