Zbirke Donacija gradu Zagrebu: Zbirka - stan arhitekta Viktora Kovačića
Zagreb, Masarykova 21 (Google maps)
Informacije i najave na tel. 01/4855-911
PRIVREMENO ZATVORENO ZBOG OŠTEĆENJA UZROKOVANIH POTRESOM
Zbirka-stan slavnog hrvatskog arhitekta Viktora Kovačića (1874-1924) zorno i pregledno oprimjeruje kulturu stanovanja s početka 20. stoljeća i zrcali duh toga vremena. Jedna je od malobrojnih sačuvanih takovih rijetkosti. Mansardni je to stan koji je Kovačić projektirao za sebe.
Zahvaljujući Kovačićevoj supruzi Tereziji (1891-1966), koja je, čuvajući uspomenu na svojega supruga i poštovanje prema njegovu djelu, i poslije Viktorove smrti ostavljala ambijent intaktnim, stan je u potpunosti sačuvan u izvornom obliku. Darujući 1953. godine stan i pripadajući mu inventar gradu Zagrebu, gospođa Kovačić željela je da se u njemu uredi memorijalna zbirka koja bi budućim generacijama približila rad Viktora Kovačića i ozračje njegova vremena.
Muzej grada Zagreba preuzeo je upravljanje zbirkom 1980. godine, a 1994. godine zbirka je uređena i otvorena za javnost.
Zgrada, na mansardi koje je uredio vlastiti stan, dvojna je najamna kuća u Masarykovoj 21-23, koju je 1906. godine Kovačić projektirao za Antuna Oršića i Reginu Divković. Umjesto novca za rad, Kovačić je od Oršića dobio mogućnost da si na mansardi uredi stan. Stan je površine oko 95 m2, ima tri reprezentativne sobe: blagovaonicu, sobu za rad i razgovor, spavaonicu i kupaonicu, te potpuno odvojene pomoćne prostorije: kuhinju, ostavu i djevojačku sobu.
Predsoblje
Kroz masivna, željezom okovana, vrata ulazi se u predsoblje stana. Budući da prostorija nema vanjskoga zida, pa time ni prozora, Kovačić je projektirao svjetlarnik usječen u krovište, te je preko njegovih ostakljenih stijena doveo dnevno svjetlo u hodnik obložen tamnim tapetama cvjetnog uzorka. Kao kontrast tamnom zidu, na pod je položio crno-bijele podne pločice i tako optički povećao prostor. Iluziju prostora stvara i veliko ogledalo do poda, ugrađeno u stari okvir za vrata.
Od namještaja Kovačić je u hol smjestio dva ranobarokna rezbarena stolca, naslonjač iz 18. st., kredenc (19. st.) te mali bidermajerski stolić.
Na zidu su ovješene dvije sakralne slike iz 18. st. - Sv. Dorothea i Sv. Marija Magdalena - te prazan, bogato rezbareni barokni okvir.
U zidu između ulaznih vrata i vrata kupaonice nalazi se niša u kojoj je figura kineskog dječaka od fajanse iz 19.st.
Blagovaonica
Kroz velika dvokrilna, ostakljena vrata iz predsoblja se ulazi u blagovaonicu. Odmah pri ulazu zamjećujemo ormariće ugrađene u široke dovratnike, koji su Kovačiću poslužili kao buffet.
Prostorom dominira veliki okrugli hrastov stol smješten u sredinu sobe, sa četiri chippendale stolca uokolo. Kovačić je volio različite stilske stolce smještati u isti prostor - sukladno svojoj tvrdnji da “sve što je lijepo ide zajedno bez obzira na stil”- pa se u blagovaonici nalaze još naslonjači izrađeni prema originalu iz Franjevačkog samostana u Klanjcu.
Na rezbarenoj škrinji iz druge polovice 19. st. nalazi se nekoliko ukrasnih posuda, nabavljenih u raznim antikvarijatima u koje je Kovačić često zalazio. Iznad škrinje je slika Mrtva priroda, holandskog slikara iz 17.st. J. Hupina. Zidove ukrašavaju dekorativni tanjuri iz 18. i 19. st. te zidne posrebrene aplike iz 18. st.
Soba za rad i razgovor
Prostrana soba s dekorativnim zlatnim ornamentiranim tapetama. Namještaj u sobi je grupiran u tri cjeline - za sjedenje i razgovor, odmor i rad. Radni kutak zauzima mali empir pisaći stol s nekoliko osobnih Kovačićevih predmeta i do njega tapecirani stolac s kraja 18. st. K tome, tu je garnitura za sjedenje, kanape s kraja 18. st., naslonjač iz istog vremena, bidermajerski tabouret, okrugli stol s početka 20. st. (izrađen prema nacrtu V. Kovačića), te bidermajerski sekreter.
U prostoriji je sedam različitih sjedalica, što potvrđuje Kovačićevu zaokupljenost povijesnim stolcima. Prostorija je zagrijavana plinskim radijatorom, sakrivenim iza “zavjese” od mjedenih pločica; na mramornoj ploči radijatora postavljeni su sat iz 18. st. i dva svijećnjaka iz prve pol. 19. st.
Kako bi dobio dovoljno prostora za kretanje, Kovačić vješto tapetama skriva ormare ugrađene u zid kao i police za knjige ugrađene u nasuprotni zid. Zidove krase slike i grafike iz 18. st., nekoliko ikona, Veduta Zagreba Mihovila Krušlina te portret Viktora Kovačića, rad Mile Milunovića iz 1924. godine.
Spavaonica
Najsvjetlija je soba u stanu, okrenuta prema jugu. Namještena je bidermajerskim namještajem. U sredini sobe je veliki krevet, a njemu sučelice je garderobni ormar. Uz krevet je mali stolić na vitkim nogama. Kod prozora je ovalni toaletni stol sa stolnim zrcalom, a do njega mali ovalni stolić za šivanje. Tu se još nalazi bidermajerska komoda s četiri ladice; gornja se ladica, u koju su uložene manje ladice, ukrašene crtežima, može pretvoriti u pisaću ploču.
Na komodi je stolna ura iz 19. st., te dva svijećnjaka iz 18. st. Zidove je Kovačić jednostavno ukrasio: iznad kreveta je slika ranobarokne Madone, na zidu uz peć visi medaljon-portret Viktora Kovačića, rad Ive Kerdića iz 1916. god., a iznad komode barokna, drvena glavica Anđela.
Spavaonica je povezana s kupaonicom, u kojoj se nalazi umivaonik iz vremena gradnje, jednostavni ormari izrađeni po zamisli Viktora Kovačića, te zanimljiv porculanski bidet u drvenom okviru.
Kuhinja
Posebnim hodnikom i ulazom sa stepeništa kuhinja je odijeljena od ostalog dijela stana. Ugrađeni ormari, jednostavni stol s metalnom pločom, te štokrli, zapravo drvene kutije s otvorima za prihvat, dizajnersko su djelo Viktora Kovačića i primjer dobrog i funkcionalnog oblikovanja.
U kuhinji je još i zidana peć s ložištem na drva, te ugrađenom dvostrukom rernom i posudom za grijanje vode. Kuhinjski namještaj upotpunjuje još i drveni hladnjak “Yewac” te suđe i kuhinjski pribor iz vremena između dva rata.
VIKTOR KOVAČIĆ rođen je 28. srpnja 1874. god. u Ločendolu kraj Rogaške Slatine u Sloveniji, no najranije djetinjstvo proveo je u Humu na Sutli, otkuda mu je bio otac. Rano je ostao bez roditelja, te je, zahvaljujući skrbniku, sa 6 godina otišao na školovanje u Graz, gdje je završio i Obrtnu školu. Godine 1891. stiže u Zagreb u biro Gjure Carnelutija, a uskoro prelazi u atelijer Hermanna Bolléa. Dobiva vladinu stipendiju i s Bolléovom preporukom 1896. odlazi u Beč i upisuje se na Specijalnu školu za arhitekturu na bečkoj Akademiji, kod istaknutog predstavnika modernizma Otta Wagnera. Vraća se u Zagreb 1899. godine. Priklanja se grupi modernih hrvatskih umjetnika oko Vlahe Bukovca, bori se protiv historicizma i traži da moderna arhitektura odgovara suvremenim potrebama i udobnosti, ali ističe potrebu uvažavanja tradicije te zastupa nužnost raspisivanja javnih natječaja za važnije gradnje i urbanističke cjeline na kojima i sam sudjeluje i dobiva prve nagrade: Tomislavov trg, regulacija Kaptola i Rokova groblja.
Godine 1910. povjerena mu je gradnja crkve Sv.Blaža, a 1923. projektira Zagrebačku burzu. U Zagrebu je izveo nekoliko značajnih stambenih zgreda: dvojni objekt u Masarykovoj 21-23 (1906/07), zgradu Lustig u Mihanovićevoj ulici (1910/11), kuću Frank na Mažuranićevu trgu (1912/13), palaču “Slaveks” na Svačićevu trgu (1920), zgradu “Eksploatacije” na Trgu hrvatskih velikana (1923), te obiteljske vile: Frangeš (1910/11), Vrbanić (1911), Čepulić (1913/14), Frölich (1919/20).
Kovačić je 1920. godine izabran za sveučilišnog predavača, a 1922. za redovitog profesora na Višoj tehničkoj školi u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 21. listopada 1924. godine.
Vesna Vrabec
Vezane izložbe
Arhitekt Viktor Kovačić - fotografije, Muzej grada Zagreba, 2012.
Ikona hrvatske moderne – zagrebačka crkva svetog Blaža od 19. do 21. stoljeća, Muzej grada Zagreba, 2016.
Vezana izdanja
Premerl, Nada. Stan arhitekta Viktora Kovačića, Masarykova 21.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2000.
[presavitak]
Premerl, Nada; Vesna Vrabec. Stan arhitekta Viktora Kovačića.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2000.
Vrabec, Vesna. Stan arhitekta Viktora Kovačića = The flat of the architect Viktor Kovačić : Zagreb, Masarykova 21.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2005.
[presavitak]
Premerl, Nada; Vesna Vrabec. Stan arhitekta Viktora Kovačića.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2005.
[CD-ROM]
Vrabec, Vesna. Arhitekt Viktor Kovačić : fotografije.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2012.
Vrabec, Vesna. Ikona hrvatske moderne : zagrebačka crkva svetog Blaža od 19. do 21. stoljeća = The icon of Croatian Modernism : Church of St. Blaise from the 19th to the 21st century.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2016.
[presavitak]
Vezani publicirani radovi
Križić, Nada. Kolekcionarstvo kao oblik zaštite kulturne baštine (privatne zbirke grada Zagreba). // Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 8-9. Zagreb : Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, 1982-1983. Str. 35-42.
Mihalić, Veljko. Donacije umjetničkih zbirki gradu Zagrebu 1946. - 1995. godine. // Muzeologija. 32(1995), str. 82-108.
Premerl, Nada. Stan arhitekta Viktora Kovačića ponovno je otvoren za javnost. // Muzeologija. 32(1995), str. 126-136.
Premerl, Nada. I Matošu u tom gnijezdu ništa nije suvišno. // Vijenac, god. VII, br. 130, 25. veljače 1999., str. 14, 19.
Pavičić, Snježana. Stan i memorijalna zbirka arhitekta Viktora Kovačića. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 51, 1(2002), str. 68-72.
Premerl, Nada. Stan Viktora Kovačića kao primjer stila života = Viktor Kovačić's Flat as the Reflecion of a Lifestyle. // Arhitekt Viktor Kovačić : život i djelo = Architect Viktor Kovačić : Life and Work. Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Hrvatski muzej arhitekture, Zagreb 2003. Str. 251-270.
Mihalić, Veljko. Privatne zbirke darovane gradu Zagrebu i njihova uloga u kulturnom razvoju grada. // Muzeologija. 45(2008), str. 38-42.
Premerl, Nada. Maštoviti sklad na mansardi Masarykove 21. // Zagreb moj grad. 5, 35(2011), str. 38-42.
Ostali vezani članci
Pavlović, Boro. Muzej Viktora Kovačića. // Čovjek i prostor, god. 1, br. 1, 15. veljače 1954., str. 6.
Pasini, Sineva. Ljepota poklonjena Zagrebu. // Vjesnik, 25. veljače 1979., str. 8.
Sušanj, Bruno. Zbirke pod ključem. // Večernji list, 27. rujna 1979., str. 7.
Udovičić, Marina. Baština u potkrovlju. // Večernji list, 16. travnja 1980., str. 8.
Torbarina, Tanja. Muzejska učionica na Popovu tornju. // Vjesnik, 29. rujna 1980., str. 7.
Otvoren muzej »Viktor Kovačić«. // Vjesnik, 17. studenoga 1994.
Jendrić, Dorotea. Primjer kulture stanovanja. // Večernji list, 17. studenoga 1994.
Jendrić, Dorotea. Mansardni raj u srcu grada. // Večernji list, 3. siječnja 1995., str. 26.
Jovetić, Goran. Sjaj Kovačićeva stana. // Vjesnik, 15. studenoga 2000., str. 13.
Eterović, Koraljka. »Stan arhitekta Viktora Kovačića«. // Komunalni vjesnik, god. XV, br. 234, 20. prosinca 2000., str. 10.
Kružić, Marko. Najljepše zagrebačko potkrovlje. // Vijenac, 179, siječanj, 2001.
Antić, Sandra-Viktorija. Nova umjetnička meka: blago iz obiteljskih riznica. // Vjesnik, 31. siječnja i 1. veljače 2009., str. 52-53.
Umjetničke i druge zbirke darovane Gradu Zagrebu. // Zagreb.hr, god. 6, br. 78, 1. lipnja 2013., str. 23.