• Antička zbirka
  • Pretpovijesna arheološka zbirka
  • Srednjovjekovna arheološka zbirka
  • Zbirka cehalija
  • Zbirka devocionalija
  • Zbirka militaria
  • Zbirka odlikovanja
  • Zbirka plaketa, medalja i značaka
  • Zbirka slikarstva, grafike i primijenjene grafike
  • Zbirke fotografija
  • Zbirka arhitektonske dokumentacije
  • Zbirka Zagreb u Domovinskom ratu
  • Zbirka Ivana pl. Zajca
  • Zbirka Margite i Rudolfa Matza
  • Donacija gradu Zagrebu: Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar
  • Donacija gradu Zagrebu: Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža
  • Donacija gradu Zagrebu: Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
  • Donacija gradu Zagrebu: Zbirka - stan arhitekta Viktora Kovačića
  • Donacije gradu Zagrebu: Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina
  • Donacija gradu Zagrebu: Zbirka Tille Durieux
  • Memorijalni centar raketiranja Zagreba 1991./1995.
  • Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 

Zbirke Zbirka devocionalija


Zbirka devocionalija sastoji se od raznovrsnih nabožnih predmeta svakodnevice zagrebačke provenijencije, s područja Zagreba i njegove okolice, Hrvatske te, vezano uz karakter zbirke – osobne uspomene s hodočašća, poznatih svetih mjesta u Europi i svijetu. Zbirka je povijesna i umjetnička, gotovo u cijelosti vezana uz rimokatoličku vjeroispovijest uz poneke iznimke, predmete koji potječu iz drugih konfesija koje su bile prisutne tijekom povijesti u Zagrebu. Po vrsti građe zbirka u najvećem broju sadržava svete sličice, medaljice, krunice, križeve i molitvenike iz razdoblja od XVII. stoljeća do današnjih dana. Zbirka broji nekoliko stotina predmeta – 530 predmeta (2011.). Veliki broj prikupljen je poklonima krajem 1990-ih godina, a prikupljanje se nastavlja i dalje vezano uz  pobožnost današnjih vjernika.

Pučka pobožnost blagoslovljene ili posvećene predmete doživljava kao zaštitu te je njihovo značenje u podržavanju i promicanju pučke religioznosti. Većina predmeta u zbirci svjedoči višestoljetnu i sveprisutnu tradiciju štovanja Blažene Djevice Marije u Zagrebu i njegovoj okolici. Najbrojnije su svete sličice s prikazom čudotvornog kipa Blažene Djevice Marije iz proštenjarskih crkava u Mariji Bistrici i Remetama. Na tim grafičkim prikazima uz kip Majke Božje nalaze se i dragocjeni povijesni prikazi crkve u Mariji Bistrici i crkve i pavlinskog samostana u Remetama, često s popratnom molitvom na hrvatskom jeziku i autografom vlasnika ili posvetom darovatelja. Najstariji podaci o hodočašću Zagrepčana u Mariju Bistricu potječu iz 1725. godine. Od tada se svake godine u mjesecu srpnju održava zagrebačko proštenje. Godine 1971. Marija Bistrica službeno je proglašena nacionalnim svetištem. Svete sličice, uspomene na prvu pričest i potvrde svete ispovijedi čuvale su se u zagrebačkim obiteljima kao i hodočasničke uspomene sa hodočašća u Trsat, Lepoglavu, Loreto, Lurd, Napulj, Mariazell, Jeruzalem – Svetu zemlju.



Sveta sličica "Milosna Djevica Marija" zagrebačkih klarisa        Sveta sličica Sv. Franjo Ksaverski
Johann Veit Kauperz, Graz, oko 1770. god.                                   Zagreb, oko polovice XVIII. st., bakrorez, MGZ 4511
bakrorez, MGZ 6026                                                                           Sveta sličica načinjena u znak zahvalnosti grada Zagreba
Jedino poznato likovno svjedočanstvo o opremi crkve               svecu znanom po brojnim uslišanjima. Kako se Sv. Franjo
zagrebačkih klarisa, posvećenoj Presvijetlom Trojstvu              Ksaverski zaziva i protiv kuge, mogla je nastati nakon 1744.
20. listopada 1670. god. Prikazuje oltar sa čudotvornim            god., kada je kuga prijetila zagrebačkom kraju. Proslava
milosnim likom, Sv. Franjom i Sv. Klarom, osnivačima              crkvene pobožnosti kod Sv. Franje Ksaverskoga za sve
reda, koji se častio u koru.                                                                vjernike iz Zagreba održavala se na petu nedjelju po
                                                                                                               Uskrsu u crkvi Sv. Franje Ksaverskoga.



Najraniji primjerci nabožnih predmeta, posebice svete sličice, predstavljaju uvoz iz Srednje Europe, a nakon 1860. godine, kada je Julije Hühn otvorio prvu litografsku radionicu u Zagrebu, nastupila je najveća domaća produkcija popularne svete slike koje je radio prema starim originalnim bakrorezima ili vlastitom crtežu.

Devocionalije su prikupljane za muzej od njegova osnutka. Već 1907/1909. god. Franjo Hühn poklonio je muzeju Album uzoraka svojeg oca, litografa Julija Hühna, koji sadrži i svete sličice litografirane u Zagrebu. Među značajne poklone svakako spada i onaj Gustava Koritića Mrazovečkog, banskog savjetnika iz 1928. godine, koji je sadržavao i brojne predmete iz vlasništva njegova prastrica Gustava Koritića, kanonika kantora, Franje Xavera Koritića od Mrazovca (1771-1846). Grad Zagreb poklonio je muzeju 1913. god. veliki broj svetih medaljica pronađenih u grobovima tijekom istraživanja provedenih u Župnoj crkvi Sv. Marije na Dolcu.

Tekst: Željka Kolveshi, muzejska savjetnica - Bibliografija


Voditelj zbirke: Kristian Strukić, viši kustos


Vezane izložbe

MORS PORTA VITAE - SMRT, VRATA ŽIVOTA: stara zagrebačka groblja i pogrebi, Muzej grada Zagreba, 2011.
Sveta mjesta starih Zagrepčana – hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću, Muzej grada Zagreba, 2015.


Vezana izdanja

Šterk, Slavko; Boris Mašić. MORS PORTA VITAE - SMRT, VRATA ŽIVOTA: stara zagrebačka groblja i pogrebi.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2011.
[presavitak]














Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.