Zbirke Antička zbirka

Antička zbirka Muzeja grada Zagreba osnovana je 2012. godine i u njoj se čuva građa, najvećim dijelom prikupljena arheološkim istraživanjima koja je Muzej grada Zagreba proveo u zagrebačkoj okolici u razdoblju od 2006. do 2009. godine. U zbirci se čuvaju i tri antička miljokaza koji su, kao slučajan nalaz, 2010. godine pronađeni u blizini naselja Ježdovec.

Područje koje danas obuhvaća grad Zagreb i njegovu okolicu, u antici je bio dijelom andautonijske teritorijalne zajednice – Respublica Andautoniensium – sa središtem u Andautoniji, današnjem Ščitarjevu. Brojni rimskodobni lokaliteti (nekropole, tragovi cesta, kamenolomi i ostaci naselja), u bližoj i daljoj okolici ovoga visoko urbaniziranog antičkog municipija, svjedoče o intenzivnom životu na prostoru koji će, jednim svojim dijelom, u srednjem vijeku nositi ime Campus Zagrabiensis – Zagrebačko polje. Taj kontinuitet ukazuje kako su savska nizina i Medvednica, zajedno sa svojim urbanim središtem, oduvijek činili logičnu i nedjeljivu gospodarsku, kulturnu i prometnu cjelinu.

Raznovrsna antička građa prikupljena tijekom istraživanja na lokalitetima Šepkovčica i Okuje čini najveći dio Antičke zbirke. Riječ je, prije svega, o keramičkom posuđu koje obuhvaća gotovo cijeli repertoar tipova karakterističnih za razdoblje rimske dominacije (vrčevi, tanjuri, lonci, zdjele, poklopci amfore, čaše, zdjelice, urne, pitosi, tarionici, …). Različite fakture i ukrasi posuda svjedoče o lokalnoj proizvodnji, ali i o uvozu posuđa iz drugih rimskodobnih proizvodnih centara.

Zdjela s tri ručke, ukrašena pečatnim ornamentom i glaziranjem, keramika, 4. st.

Vrč, keramika, druga pol. 1. st.                                          Lonac cilindričnog vrata, keramika, druga pol. 1. st.

        Šalica tankih stijenki ukrašena vegetabilnim barbotin ukrasom, keramika, druga pol. 1. st., italska proizvodnja

U zbirci se čuvaju i staklene posude, dijelovi nošnje i nakita, izrađeni najvećim dijelom od bakrene legure, ali i od staklene paste i obrađene kosti (fibule/kopče, pređice, jezičci i okovi, narukvice, prstenje, naušnice, igle, dijelovi ogrlica, privjesci…) te drugi uporabni predmeti (željezni noževi, sjekire, klinovi i čavli, kameni žrvnjevi…) pronađeni unutar grobnih ili naseobinskih cjelina.

                               Staklena čaša, 4. st.                                                                    Balzamarij, 1. st.

Perlice od staklene paste nanizane u ogrlicu, 4. st.                Fibule / kopče od bakrene legure, izbor tipova, 1.–4. st.

U zbirci se čuvaju i brojni drugi nalazi kao npr. osteološki materijal, metalurški otpad, ugljen, drvo, opeka i maz, pogodni za provođenje različitih znanstvenih analiza čiji rezultati doprinose ukupnoj interpretaciji. Svi predmeti, zajedno s numizmatičkim nalazima, slikovito dočaravaju život na ovom prostoru, u razdoblju od 1. do 5. stoljeća. Na temelju njih moguće je rekonstruirati svakodnevicu tadašnjih stanovnika, od čuvanja i pripremanja hrane, preko, mode, trgovinskih veza i gospodarskog života, pa do odnosa prema zagrobnom životu vidljivom u grobnom ritualu. Istraživanjima su dobiveni i dragocjeni podaci o načinu gradnje naseobinskih objekata, tadašnjem okolišu i opskrbi vodom, čime se interpretacija života, u ovom dijelu andautonijskog teritorija, bitno upotpunjuje.

    Srebrni denar s likom Faustine I, supruge cara Antonina Pia, kovan u rimskoj kovnici nakon njezine smrti 141. god.

Antički miljokazi iz Ježdovca iznimno su dragocjeni arheološki nalazi koji slikovito dopunjuju priču o antičkom razdoblju na području Zagreba. Cjelovito sačuvan miljokaz bio je podignut u vrijeme cara Decija (249. – 251. god.) te je na njemu vidljiv uklesani natpis iz kojeg se iščitava da je bio postavljen na mjestu udaljenom 14 rimskih milja od Andautonije.

Druga dva miljokaza su oštećena – jedan je bio podignut u vrijeme cara Filipa Arabljanina (244. – 249. god.), dok je na drugom natpis sačuvan u tragovima te se samo može pretpostaviti, slijedom relativno brojnih slovenskih analogija, naročito s dolenjskog područja, da pripada razdoblju vladavine Marka Aurelija i Lucija Vera (161. god.) ili Septimija Severa i njegova dva sina (201. god.). Sva tri miljokaza upućuju na moguće postojanje raskršća na trasi državne ceste Emona – Siscija, što treba promatrati u kontekstu cestovnih pravaca koji su u vrijeme rimske dominacije gusto premrežavali zagrebačko područje. Slijedom toga valja spomenuti i da je na lokalitetu Okuje istražen dio ceste Emona – Siscija, a na lokalitetu Šepkovčica segment prilazne ceste prema Andautoniji. Ovime se bitno upotpunjuju saznanja o ovom prostoru na kojem su se ispreplitali različiti prometni pravci, a posljedično i brojni utjecaji iz većih antičkih urbanih središta, npr. Siscije, Petovija i Emone.

Miljokaz cara Decija, visina 2,14 m, datacija 250./251. god.

Po završetku stručne valorizacije građe koja se čuva u Antičkoj zbirci Muzeja grada Zagreba, odabrani predmeti bit će izloženi u okviru stalnog postava, kako bi ovaj značajan segment zagrebačke povijesti, do sada nezastupljen u postavu, predočili publici te tako pojasnili i kronološki i sadržajno zaokružili interpretacijsku sliku grada i njegove okolice za razdoblja prije osnutka Kaptola i Gradeca.

Voditeljica zbirke: Aleksandra Bugar, viša kustosica

Vezana istraživanja

Zaštitna arheološka istraživanja na trasi buduće autoceste A11 Zagreb-Sisak

Vezane izložbe

Poštujte naše tragove – Rezultati dosadašnjih arheoloških istraživanja na trasi autoceste Zagreb – Sisak, lokalitet Šepkovčica, Muzej grada Zagreba, 2007.
U službi arheologije, Muzej grada Zagreba, 2013.

Vezana izdanja

Bugar, Aleksandra; Boris Mašić. U službi arheologije.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2013.

Vezani publicirani radovi

Bugar, Aleksandra. Dosadašnji rezultati arheoloških zaštitnih istraživanja na lokalitetu Šepkovčica. // Obavijesti : Hrvatsko arheološko društvo 39, 1(2007), str. 51-57.

Hincak, Zdravka; Damir Mihelić; Aleksandra Bugar. Cremated Human and Animal Remains of the Roman Period – Microscopic Method of Analysis (Šepkovčica, Croatia). // Collegium Antropologicum. 31, 4(2007), str. 1127–1134.

Bugar, Aleksandra. Medieval Settlement near by Velika Gorica – Site Šepkovčica. // European Association of Archaeologists : 13th Annual Meeting, Zadar, Croatia, 18th – 23rd September 2007 : Abstracts Book : Programme and Abstracts / Editor-in-chief Ante Uglešić. Zadar : University of Zadar, 2007. Str. 274.

Bugar, Aleksandra. Naselje ranog srednjeg vijeka Velika Gorica-Šepkovčica. // Srednji vek - arheološke raziskave med Jadranskim morjem in Panonsko nižino / Mitja Guštin (ur.). Ljubljana : Narodni muzej Slovenije ; Inštitut za dediščino Sredozemlja Znanstveno-raziskovalnega središča Univerze na Primorskem, 2008. Str. 179-193.

Bugar, Aleksandra. Lokalitet: Šepkovčica. // Hrvatski arheološki godišnjak, 5(2008) / urednik Jasen Mesić. Zagreb : Ministarstvo kulture, 2009. Str. 269-273.

Bugar, Aleksandra. Dva srednjovjekovna bunara s lokaliteta Šepkovčica. // Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 44, 1(2011), str. 161-178.

Pavlović, Ana. Numizmatički nalazi s lokaliteta Šepkovčica. // Opuscula Archaeologica. 35, 1(2011), str. 263-296.

Bugar, Aleksandra. Arheometrijske analize i njihova primjena u arheološkoj interpretaciji na primjeru lokaliteta Okuje. // Hrvatski arheološki godišnjak 8(2011) / urednik Zoran Wiewegh. Zagreb : Ministarstvo kulture, 2012. Str. 741-747.

Bugar, Aleksandra; Boris Mašić. Gospođa NN iz 13. stoljeća. // Zagreb moj grad. 7, 44(2013), str. 86-87.

Ostali vezani članci

Cvetković, Boris. Rimsko naselje na trasi autoceste. // Jutarnji list, 1. prosinca 2006., str. 53.

Arheološka istraživanja na A11. // HUKA bilten, 10, ožujka 2007., str. 5.

Jambrović, Dražen. Poštujte naše tragove. // Eko revija. 3, 12(2007), str. 50-51.

Taslak, Sunčica. Zagrepčani su umirali od sifilisa još prije 400 godina. // 24 sata Express, god. 4, br. 151, 24. svibnja 2013., str. 68-69.