Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslijeđe 1947. – 1952.
Koncepcija izložbe: Goran Arčabić
Oblikovanje izložbe i plakata: Oaza (Nina Bačun, Roberta Bratović, Maša Poljanec)
Studijska izložba Vrijeme giganata središnja je aktivnost treće etape projekta Muzeja grada Zagreba Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Problemski i kronološki nadovezuje se na prethodne izložbe:
Modernizacija na periferiji Carstva: 1862. – 1918. (realizirana 2010. godine)
Industrijski centar države: 1918. – 1945.
(realizirana 2012. godine)
Izložba nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju industrijskog naslijeđa. Pored problema manjkave provedbe sustava zaštite te nedostatka planova prenamjene i investicija, naslijeđe iz socijalističkog perioda suočava se i s ambivalentnim emocijama prisutnim u postsocijalističkim društvima. Odbojnost i nelagoda motivirani političkim razlozima (poveznice s periodom komunizma, sovjetskom dominacijom ili kompleksnim problemima jugoslavenske federacije) pritom susreću svojevrsnu nostalgiju.
Izložba je vremenski usmjerena na vrijeme provedbe Petogodišnjeg plana razvitka narodne privrede u Jugoslaviji (između 1947. i 1952.). Izgradnja državnih poduzeća (giganata) teške industrije i elektroindustrije tada je predstavljala ideološku bazu privrednog i društvenog razvoja.
Četiri industrijska sklopa u Zagrebu – Jedinstvo, Rade Končar, Prvomajska i Tvornica parnih kotlova – poslužila su kao studije slučaja za propitivanje utjecaja politike na proces industrijalizacije. Industrijski sklopovi promatrani su kao dokumenti vremena na kojima se odražavaju presudne i često dramatične epizode nacionalne i svjetske povijesti.
Traganja za „socijalističkim“ izrazom u arhitekturi sudarala su se sa zahtjevima za brzom i ekonomičnom gradnjom, a realizacija projekata bila je opterećena tehničkim ograničenjima. Manjak strojeva, opreme, alata i kvalificiranih radnika na gradilištima, loša koordinacija raspodjele građevinskog materijala te učestale izmjene projektnih planova prisiljavali su arhitekte i građevinske inženjere na improvizacije i inovacije. Danas ih je moguće „čitati“ kao specifičnosti industrijske arhitekture druge polovine 1940-ih i početka 1950-ih godina.
Unatoč problemima, tijekom prve „petoljetke“ u Zagrebu je položen temelj industrijskim sklopovima koji su u nadolazećim desetljećima prerastali u nositelje razvitka lokalne zajednice, republičke i savezne privrede. Veća autonomija odlučivanja u privrednim poduzećima od početka 1950-ih godina rezultirala je porastom kvalitete i diversifikacijom proizvodnje te boljim odgovorom na potrebe tržišta. Relativna liberalizacija i otklon od politike visokih investicija države u izgradnju teške industrije ubrzali su gospodarski rast i potpomogli stvaranje potrošačkog društva potkraj 1950-ih godina. Industrijski giganti postali su ujedno važnim čimbenikom ekonomske i političke snage Zagreba u socijalističkoj Jugoslaviji.
Goran Arčabić, voditelj projekta Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive
Zgrada uprave i glavna hala tvornice Jedinstvo, Zagreb, 1954., MGZ
Dio sklopa tvornice Prvomajska, Zagreb, 1954., MGZ
Interijer tvornice Prvomajska, Zagreb, 1954., MGZ
Detalj iz procesa montaže štednjaka u tvornici Goran, Zagreb, 1954., MGZ
Detalj iz proizvodnje radioprijemnika Radioindustrije Zagreb (RIZ), Zagreb, 1954., MGZ
Detalj iz proizvodnje transformatora u tvornici Rade Končar, Zagreb, 1954., MGZ
Sklop tvornice Rade Končar, Zagreb, 1954., MGZ
Detalj iz odjela namatanja žice tvornice ELKA, Zagreb, 1954., MGZ
Detalj iz proizvodnje automatskih telefonskih centrala u tvornici Nikola Tesla, Zagreb, 1954., MGZ
Izgradnja tvornice Rade Končar, Zagreb, 1945./1946., MGZ
Interijer tvornice Rade Končar, Zagreb, 1958., MGZ
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Vezani članci
Izložbe. // Jutarnji list, 20. prosinca 2016., str. 30.
Zajović, Milena. Pogled u srce ugušenih giganata. // Večernji list, 21. prosinca 2016., str. 35.
Moćnici ne razumiju važnost čuvanja industrijske baštine. // Jutarnji list, 27. prosinca 2016., str. 28.
Hohnjec, Antonia. Vrijeme giganta. // EGE : energetika, gospodarstvo, ekologija, etika 25, 1(2017), str. 114-117.
Sandić, Srđan. Vrijeme giganata. // Prosvjeta : novine za kulturu 62, 135(2016), str. 27-29.
Šikić, Ines. Kako smo kalili čelik. // 24 sata Express, br. 340, 5. siječnja 2017., str. 54-59.
Borić, Tamara. Kako su industrijski giganti spasili privredu Jugoslavije. // Nacional, br. 981, 7. veljače 2017., str. 58-61.