Vladimir Guteša - prvi fotograf Muzeja grada Zagreba
Koncepcija izložbe: Zdenko Kuzmić
Multimedija: mr. sc. Maja Šojat-Bikić
Oblikovanje izložbe: Ivan Ružić
Oblikovanje plakata: Miljenko Gregl
“Jednu od fotografija Vladimira Guteše vidio sam prvi puta davne 1970. godine, prilikom jednog od mojih dolazaka u Fotoklub Zagreb. Bila je to fotografija Znatiželja nastala 1937. godine, koja kao da je već svojim nazivom odredila našu vezu, a danas doživljava svoje oživotvorenje njegovom izložbom koja se održava u ustanovi u kojoj je Guteša ostavio svoj duboki trag, a meni omogućio da znatiželjno krenem tim tragom, na način koji upravo simbolički opisuje fotografija našeg prvog susreta.”
Muzej grada Zagreba odužio se ovom izložbom vrijednom autoru i svom prvom fotografu, Vladimiru Guteši, izražavajući tako svoje veliko poštovanje i zahvalnost na svemu što je učinio za zagrebačku i hrvatsku fotografiju kao i za fundus Muzeja, a napose za njegovu fototeku i njen daljnji razvoj. Cijeli svoj život stavio je u funkciju prenošenja vizualnih poruka, slika grada i njegovih spomenika, prostora u kojima je boravio, upozoravajući na njihov mogući gubitak. Svojim je životnim opredjeljenjem određivao sebe i svoju ulogu, koju je znalački odigrao do kraja, spretno je oblikujući fotografijom, do onih granica koje obično zovemo umjetnošću.
Kao rijetko koja djelatnost, posao muzejskog fotografa je jedan, u prvom redu plemeniti posao, kojem osobe kao što je bio Vladimir Guteša, svojom kreativnošću daju i dimenziju više, dimenziju posebnog, drugačijeg i manje znanog. Dodamo li da je fotografija zaista tijesno utkana u sve pore života suvremenoga čovjeka, a posebice povezana s njegovim kulturnim i znanstvenim potrebama i manifestacijama, znamo li da se muzejski i konzervatorski rad ne može ni zamisliti bez nje, onda nam se i sama uloga i funkcija fotografije u muzeju čine ravnopravnim sudionikom svih muzejskih poslova.
Gutešinim dolaskom u Muzej grada Zagreba, muzejske fotografije prerastaju sistem dobro “pospremljene” zbirke, i prestaju biti jednom od pratećih djelatnosti, koja samo ispunjava zahtjeve studijskog i znanstvenog rada, već poštujući sve te zahtjeve, a zahvaljujući fotografu s umjetničkim osjećajem, one često izrastaju u prave kreacije sa svim značajkama pravog umjetničkog dosega.
Na izložbi su prikazane fotografije iz života grada Zagreba (1902.-1959.), djelatnosti Muzeja grada Zagreba (1954.-1959.) te 13 crteža i akvarela, nastalih u razdoblju 1910.-1951.
Zagreb, 1913. god., MGZ fot. 3524-IV-94
Dolac, Zagreb, 1913. god., MGZ fot. 3555-II-6410
Staro sajmište u Ulici Račkoga, Zagreb, 1925. god., MGZ fot. 3546-IV-93
Gradnja nebodera u Ilici 1a, Zagreb, 1957. god., MGZ fot. 3942-II-478
Muzej grada Zagreba, Opatička ulica 20, Zagreb, 1955. god., MGZ fot. 5513-III-999
Muzej grada Zagreba, radna soba ravnatelja dr. Franje Buntaka, Zagreb, 28. svibnja 1958. god., MGZ fot. 4157-III-1062
Kolektiv Muzeja grada Zagreba, s lijeva nadesno sjede: dr. Lelja Dobronić, Milica Stilinović, Margita Kahlik, s lijeva nadesno stoje: Nikola Domjanić, dr. Franjo Buntak, Stevo Futivić, Vladimir Guteša, Zagreb, 1954. god., MGZ fot. 17.051-II-1562
Muzej grada Zagreba, stalni postav, dvorana V - Gradec, Zagreb, 1957. god., MGZ fot. 6124-III-854
Vlaška ulica br. 56, Zagreb, 1949. god., crtež olovkom, MGZ 3174
Kožarska ulica, Zagreb, 1930. god., litografija, MGZ 3156a
VLADIMIR GUTEŠA, fotoamater (Zagreb, 16. siječnja 1888. – Zagreb, 27. prosinca 1960.). U Zagrebu je završio Višu trgovačku školu 1905. godine i potom do umirovljenja 1950. godine radio kao bankovni činovnik.
Godine 1953. postaje službeni fotograf u Muzeju grada Zagreba. Bio je predsjednik Fotokluba Zagreb (1936/37. g.). Fotografijom se počeo baviti 1902. godine. Snimao je portrete, krajolike, kulturno-povijesne spomenike i arhitekturu.
Svoje je radove izlagao na međunarodnim i nacionalnim izložbama fotografije: Beč, 1907. g. – priznanje za fotografije slika izrađenih u uljenom tisku, Zagreb 1910., 1913.; Daruvar 1940. god. Njegove fotografije, osim dokumentarne imaju i umjetničku vrijednost, a odlikuju se istančanim osjećajem za kompoziciju. Već je 1913. godine snimao autochrom dijapozitive.
Posebnu pozornost posvetio je zagrebačkim motivima, a za rada u Muzeju, fotografijom je pratio urbanistički razvoj Zagreba. Bavio se i slikarstvom – radio je akvarele, te crtao poglavito motive starog Zagreba, najprije kao samouk, potom je učio kod A. V. Hanzena, V. Kirina, te O. Postružnika i G. Likana. Izlagao je na izložbama ULUH-a (1952., 1956. god.). Svoja djela darovao je Muzeju grada Zagreba.
Zdenko Kuzmić
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl i mr. sc. Maja Šojat-Bikić, MGZ
Kuzmić, Zdenko: Vladimir Guteša.
Zagreb : Muzeja grada Zagreba, 2000.
[presavitak]
Kuzmić, Zdenko. Vladimir Guteša.
Zagreb : Hrvatski fotosavez, 2003.
[katalog izložbe]
Vezani publicirani radovi
Stilinović, Milica. Vladimir Guteša. // Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske. 10, 1(1961), str. 9.
Kuzmić, Zdenko. Znatiželjnik koji je otkrivao jedan posve novi svijet poput dječaka s njegove poznate fotografije. // Vjesnik, 25. lipnja 2000., str. 26.
Šojat-Bikić, Maja. CD-ROM “Vladimir Guteša – prvi fotograf Muzeja grada Zagreba”. // Informatica Museologica. 31, 3-4(2000), str. 106-107.
Vezani članci
Izložba fotografija Vladimira Guteše. // Vjesnik, 23. lipnja 2000., str. 11.
Izložba fotografija Vladimira Guteše. // Vjesnik, 26. lipnja 2000., str. 11.
Izložba fotografija Vladimira Guteše. // Vjesnik, 26. lipnja 2000., str. 23.
Eterović, Koraljka. Šetnja kroz preslikanu povijest Grada. // Komunalni vjesnik, god. XV, br. 227, 11. srpnja 2000., str. 8-9.