Stalni postav 37. Život u društvima
Po uzoru na srednju Europu, i u Zagrebu se u drugoj polovici XIX. stoljeća osnivaju brojna društva kao novi oblik života i komuniciranja. Uz kulturna, radnička, pjevačka, športska i zabavna, postoje i društva koja okupljaju intelektualce zainteresirane za znanost i umjetnost, kao i brojna dobrovoljna humanitarna društva.
Uspješnost u radu svakog društva očitovala se u brojnosti članova. Za širenje glazbene kulture zaslužna su pjevačka društva, koja su postala glavni širitelji hrvatske nacionalne pjesme.
Osobito se u širenju rodoljublja isticalo zagrebačko pjevačko društvo Kolo (1862). I radnici su se, u potrazi za poslom u glavnome gradu, među prvima organizirali osnivanjem svojih radničko-humanitarnih i pjevačkih društava. Najprivlačnije je ipak bilo društvo za tielovježbu Hrvatski sokol (1874). Možda čak i više od vježbi Zagrepčane su privlačile svečanosti i zabave s plesovima, koje su “sokoli” redovito i uspješno organizirali. Važnu je ulogu imao Hrvatski sokol u organiziranju nastave tjelovježbe u pučkim školama. Istodobno se u Zagrebu osniva i Hrvatsko planinarsko društvo (1874) koje je rodoljubnim izletima poticalo upoznavanje domovine i druženje.
Među brojnim društvima valja istaknuti Družbu Braće Hrvatskog zmaja (1905), koja je utemeljena sa svrhom da njeguje hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti. Upravo su “zmajevci” zaslužni za osnutak Gradske knjižnice i Gradskoga muzeja.
Posve osobeno bilo je šaljivo društvo KVAK (1879) u kojem su se družili ugledni Zagrepčani, književnici, glumci, slikari, trgovci, tiskari… ali samo muškarci; damama je bio dopušten dolazak u Baru na Silvestrovo i Pokladni utorak.
Početkom XX. stoljeća javlja se potreba za ujedinjenjem brojnih zagrebačkih športskih klubova, no najveći Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) ustrajao je
sve do 1945. god.
Mnogi istaknuti građani bili su istovremeno članovi nekoliko društava. O intenzivnom društvenom životu Zagrepčana najrječitije govori popis društava iz 1894. god. U Zagrebu je tada bilo 78 registriranih društava sa 57.115 članova, a mali grad Zagreb brojio je jedva 30.000 stanovnika.
Željka Kolveshi
Vezani publicirani radovi
Kolveshi, Željka. U korist nam domu bila naša pjesma i naš rad. // Vjesnik, 23. svibnja 1999., str. 26.
Bezić, Nada. Zagrebački klub "Kvak" i glazba s posebnim osvrtom na razdoblje od osnutka 1879. do 1907. godine. // Arti musices - Hrvatski muzikološki zbornik. 43, 1(2012), str. 3-44.
Ostali vezani članci
Gajić, Tanja. Šest desetljeća “bezazlene zabave”. // Vjesnik, 10. studenoga 2002., str. 15.
Đurić, Tomislav. Za Hrvatsku kao zmaj. // View to Croatia : časopis za promicanje hrvatskih vrijednosti, II, 8(2006), str. 36-39.