• 1. Što se krilo pod Muzejom
• 2. Prije Zagreba
• 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
• 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
• 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
• 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
• 7. Medvedgrad
• 8. Osmanlijska opasnost
• 9. Gradska znamenja
• 10. Laška Ves i Nova Ves
• 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
• 12. Gradnja katedrale
• 13. Glavni portal katedrale
• 14. Unutrašnjost katedrale
• 15. Bolléova obnova katedrale
• 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
• 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
• 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
• 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
• 20. Novi sustav gradske uprave
• 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
• 22. Redovnice Svete Klare
• 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
• 24. Velikaši na Gradecu
• 25. Parkovi i šetališta
• 26. Život u podgrađu
• 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
• 28. Ban Josip Jelačić
• 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
• 30. Građanska društva
• 31. Temelji modernoga grada
• 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
• 33. Iz fotografskog atelijera
• 34. Donji grad
• 35. Kazališni život
• 36. Komunalna djelatnost
• 37. Život u društvima
• 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
• 39. Odjeci s bojišnice
• 40. Kuća i život
• 41. Drugi svjetski rat
• 42. U socijalističkoj stvarnosti
• 43. Zagrebačka škola crtanog filma
• 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
• 45. Odjeci zagrebačkih događanja
• 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
• 47. August Šenoa i Zagreb
• 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
• 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
• 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina

Stalni postav 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački

Naselje Kaptol dobilo je ime po svojim stanovnicima kanonicima koji zajedno čine Stolni kaptol. Niz glavnu ulicu i na trgu pred Stolnicom kanonici su podigli svoje domove, kanoničke kurije. Na početku drvene su kuće stradavale u čestim velikim požarima, što je potaklo kanonike na zidanu gradnju. Građevni zamah potkraj XVII. stoljeća, nastavljen i tijekom prve polovice XVIII. stoljeća, cjelovito je formirao baroknu gradnju niza kurija zvanih Dvori plemeniti. Na trgu je bila podignuta kaptolska vijećnica, a unutar tvrđe posebna zgrada za bogatu knjižnicu.

Na zapadnoj strani Kaptola planski je osnovano naselje građana već u XV. stoljeću. Zajedno s naseljem Dolac i ulicom Potok ispod južnog kaptolskog zida bilo je naseljeno većinom obrtnicima koji su u svojim skromnim kućama - hisa purgarszka - otvarali radionice ili dućane mješovitom robom. Pojedinim dućanima vlasnik je bila općina Szlavnoga Kaptoloma Zagrebechkog; primjerice taj su naslov 1788. godine nosile mesnice na Potoku 4 i stara apoteka na Dolcu 7 / Opatovina 7.

Župnu crkvu Sv. Marije na Dolcu pohodili su i vjernici iz okolice, osobito u vrijeme njezina župnika Adama Alojza Baričevića, od 1790. do 1803. godine, koji je za njih dao otvoriti novi ulaz sa zapadne strane. Baričević je pjevanjem na hrvatskom jeziku slavio Božić. Njegova kuća na Dolcu i župni dvor nosile su naziv hisa plemenita.

Južni dio Opatovine i naselje Dolac srušeni su poslije 1925. godine pa je na tome mjestu izgrađena (1928. god.) središnja zagrebačka tržnica. Nekadašnji kaptolski zid na južnoj strani sačuvao se još samo u imenu ulice Pod zidom.

Željka Kolveshi


Vezani članci

Eterović, Koraljka. »Občina slavni Kaptolom zagrebački«. // Komunalni vjesnik, god. XII, br. 166, 10. srpnja 1997., str. 8.

Fatović-Ferenčić, Stella; Jasenka Ferber-Bogdan. 400 godina dokumenta o ljekarni sv. Marije na zagrebačkom Kaptolu (1599-1999). // Medicus, 9, 1(2000), str. 129-135.