MORS PORTA VITAE - SMRT, VRATA ŽIVOTA: stara zagrebačka groblja i pogrebi
Koncepcija izložbe: Slavko Šterk, Boris Mašić
Likovno i prostorno oblikovanje izložbe: Lana Kovačić, Željko Kovačić
Oblikovanje plakata: Lana Kovačić
Zvučna kulisa: odabir glazbe mr. sc. Maja Šojat-Bikić, Vito Gospodnetić, Vilena Vrbanić, Ivan Živanović; autentični snimci zagrebačkih sprovoda: Vito Gospodnetić; mastering: Vito Gospodnetić
.jpg)
Izložba naslovljena MORS PORTA VITAE - SMRT, VRATA ŽIVOTA: stara zagrebačka groblja i pogrebi tematizira smrt, poimanje smrti, pogrebe i groblja tijekom zagrebačke prošlosti. Isprva zamišljena kao projekt unutar kojeg će se prezentirati lokacije na kojima su se pokapali stanovnici Zagreba, prerasla je u izložbu na kojoj su prikazana materijalna svjedočanstva vezana uz smrt i pogrebni ritual. Stoga je izložba podijeljena u dva dijela.
U prvom dijelu izložbe, koncipiranom u osam tema, izloženi su predmeti koji, nakon teme o nastanku modela suvremenih grobalja i o kršćanskoj eshatologiji, sa šireg aspekta zrcale radnje vezane uz smrt: od pisanja oporuke i primanja sakramenta bolesničkog pomazanja, preko samog trenutka umiranja i popratnih radnji – kao što je objava smrti (osmrtnice) ili priprema odra – pa do organizacije sprovoda, ukopavanja pokojnika te sjećanja na njega. Tako su izložene: oporuka Jurja Vernića iz 1636. godine, posudica za sakrament bolesničkog pomazanja koju je 1863. godine dao izraditi remetski župnik Matija Pavlec, oproštajna pjesma za Tereziju pl. Ivančić iz 1835. godine, faksimili Pamjatkina Hrama sv. Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu i nacrta za Castrum doloris grofa i zapovjednika Vojne krajine Ivana Herberta Auspergera koji je bio postavljen 1669. godine u crkvi sv. Katarine u Zagrebu, najstariji sačuvani primjerci osmrtnica itd.
“Kapica sretne smrti” iz ostavštine barunice Kornelije Balby koju je E. Laszovski 1926. godine uveo u inventar s napomenom: uobičajena u Zagrebu. “Kapica” je jedan od izraza kršćanske pobožnosti u kojoj se upućuju molitve sv. Josipu za sretnu smrt. MGZ 4510
Osmrtnica Augusta Šenoe, Zagreb, 15. prosinca 1881., Tiskom C. Albrechta u Zagrebu, MGZ 54715
Pamjatkin Hrama sv. Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu,
Zagreb, 1. listopada 1828. god., vl. Muzej Srpske pravoslavne
eparhije zagrebačko-ljubljanske
Castrum doloris grofa i zapovjednika Vojne krajine Ivana Herberta Auspergera u crkvi sv. Katarine u Zagrebu, 1669. god., Johann Caspar Mannaser (1640.–1684.), faksimil, original u Metropolitanskoj knjižnici
Unutar tema prvoga dijela izložbe nižu se originalni predmeti koji sežu od dokumenata i knjiga ranoga novoga vijeka (Senjski i Rimski ritual ...) te najstarije sačuvane knjige umrlih u zagrebačkim župama iz XVIII. stoljeća, ali i fotografije suvremenih europskih i hrvatskih grobalja pa sve do modela za bistu – nadgrobni spomenik – Jima Morrisona. Nadalje, prezentirane su fotografije, presnimci iz tiskovina, crteži, nekrolozi, pisma sućuti i epitafi pa i filmovi posljednjeg ispraćaja Pavla Radića i dr. Đure Basaričeka, ubijenih u Beogradu 20. lipnja 1928. godine. Prikazivanjem pogreba nekih poznatih Zagrepčana (Gjure Szabe, Vladimira Horvata i dr.), ekshumacija slavnih ličnosti hrvatske i zagrebačke povijesti (srpanjskih žrtava 13. srpnja 1895.), slikama sprovoda u Zagrebu i njegovoj najbližoj okolici (Ščitarjevo), prikazom pogrebnih društava i organizacija te ukrašavatelja grobova na prijelomu iz XIX. u XX. stoljeće pokušao se dobiti okvir za kulturološku sliku o Zagrebu i njegovim stanovnicima pri susretu sa smrću i bolnim gubitkom. U tom je dijelu kreiran svojevrstan izložbeni vremenski tunel, neopterećen datacijskim okvirima, u kojem eksponati govore o poimanju smrti, mjestima ukopa i pogrebnim običajima.
Sprovod Gjure Szabe na Mirogoju predvodi Franjo Šeper, rektor Nadbiskupskog zagrebačkog sjemeništa, 5. svibnja 1943., foto: Tihomil Stahuljak
Naslovnica fotoalbuma Mučenicima 30. IV. 1919., Spomenica Zrinsko-Frankopanska prigodom svečanog prijenosa njihovih kostiju u domovinu, MGZ 54253
Presnimak novinske reklame I. Zagrebačkog zavoda za sjajne
pogrebe Ivana Božidara Cesarca, Ilica 9,
Agramer Zeitung, 11. kolovoza 1900.
Nasuprot tome, predmeti i tema drugoga dijela izložbe prostorno i vremenski jasno su ograničeni. Kao što se u prvome dijelu izložbe, gotovo osobnim senzibilitetom promišlja fenomen smrti – i slovima su znakovito odijeljene teme – tako se u drugom dijelu izložbe prikaz starih zagrebačkih grobalja tretira formalistički suzdržano. Prezentirana su groblja unutar prostora koji je grad obuhvaćao u trenutku kada je Carskim patentom Franje Josipa I. (1850.) Zagreb derivirao iz upravno-pravno srednjovjekovnog okvira u suvremeni srednjoeuropski grad, a koji se, danas, gotovo podudara sa zonom koju obuhvaća zakonom zaštićena povijesno-urbana cjelina Grad Zagreb. Groblja u Vrapču i uz crkvu Blažene Djevice Marije u Remetama namjerni su iskorak iz toga područja, napravljen kako bi se upotpunila kulturološka slika. Tako je namjerno iz prikaza grobalja izostavljeno središnje gradsko groblje Mirogoj. Dijelom je to učinjeno stoga što se njegovo otvorenje, 1876. godine, gotovo podudara s vremenom Carskog patenta, a dijelom i stoga što je njime i Krematorijem, djelimice, riješen komunalni problem pokapanja u Zagrebu, ali najvećim dijelom stoga što Mirogoj, kao jedan od najznačajnijih spomenika kulture našega grada, predstavlja vrlo zahtjevan projekt i možda zasebnu izložbu.
Staro vojničko groblje, Joso Bužan, Zagreb, 1904. god., MGZ 197
Taj dio izložbe započinje najranijim, prapovijesnim, antičkim i ranosrednjovjekovnim grobljima i grobovima. Riječ je o nekoliko grobalja otkrivenih slučajno prilikom građevinskih radova ili u arheološkim istraživanjima. Nalazi iz tih grobova oslikavaju zagrobna vjerovanja tadašnjih stanovnika današnjeg zagrebačkog prostora, ali i ukazuju na antičke cestovne komunikacije te društvene prilike vremena u kojima su nastali. Preostala groblja prezentirana su kao šetnja kroz današnji grad. Koliko je to moglo biti izvedivo, ispoštovan je kronološki slijed osnivanja župa na Kaptolu i Gradecu, a poneki otklon od toga načela izveden je zbog lakše posjetiteljeve percepcije prostorne dispozicije grobalja u tim naseljima. Unutar tih tema sumarno su obrađene i povijesti župa koje se nalaze na tom prostoru zajedno s crkvama oko kojih su pokapani nekadašnji stanovnici Zagreba. Lokacije grobova i grobalja prezentirane su fotografsko-arhivskom građom, predmetima pronađenim tijekom arheoloških istraživanja, nadgrobnim spomenicima, planovima i nacrtima Zagreba s ubilježenim grobljima itd. Broj izložaka u pojedinoj temi, razmjeran je broju sačuvanih svjedočanstava o predmetnom sadržaju, pa se on ponekad vizualizira samo putem recentne građe.
U kaptolskom dijelu grobalja izloženi su najstariji srednjovjekovni arheološki nalazi koji svjedoče o postojanju groblja oko crkve sv. Emerika na Kaptolu, nadgrobne ploče i raspored grobova u katedrali, fotografije grobnica i hodočasničke medaljice vezane uz crkvu sv. Marije na Dolcu, arheološki nalazi s Opatovine pronađeni tijekom istraživanja groblja uz crkvu sv. Franje na Opatovini, kršćansko i židovsko groblje u Petrovoj ulici, nedavno istraživano groblje uz crkvu Blažene Djevice Marije i karmelićanski samostan u Remetama itd.
Podzemne grobnice vezane uz crkvu sv. Marije na Dolcu, foto: Rudolf Firšt, 1928., MGZ fot. 1660
Grobovi pronađeni tijekom arheoloških istraživanja uz crkvu Blažene Djevice Marije u Remetama, foto: Tajana Pleše, 2008.
Gornjogradska groblja započinju s arheološkim istraživanjima uz crkvu sv. Marka i nepobitnim dokazima kako je groblje na tome mjestu postojalo i prije mongolske provale i gradnje crkve sredinom XIII. stoljeća te o nastavku ukopavanja pokojnika na tome mjestu čak i krajem XV. stoljeća, kada povijesni izvori bilježe prizidane trgovine uz crkvu. Arheološki nalazi dio su i tematske cjeline o groblju u današnjem Parku Grič i grobnicama iz kapele sv. Marije na Griču. Slijedi niz obrađenih lokacija na kojima su ukapani pokojnici na Gornjem gradu, od crkve sv. Katarine, preko kapele sv. Uršule sve do Jurjevskog groblja i groblja na današnjem Rokovu perivoju s kojeg je, pored ostalog, izložen nadgrobni spomenik prvog zagrebačkog rabina. Grobna mjesta izvan posvećenog groblja, kao obiteljske grobnice i slično, obrađene su u segmentu izložbe unutar kojega je, arheološkim nalazom, dokumentiran i primjer čedomorstva, ali i primjer ukopa samoubojice, evidentiran s posebnom napomenom u matičnoj knjizi umrlih župe sv. Marka.
Grobovi pronađeni u Parku Grič, foto: Buga Pantlik, 2007. Nadgrobni spomenik prvog zagrebačkog
rabina Arona Palote pokopanog na
nekadašnjem groblju na Rokovom perivoju,
1849. god., vl. Židovska općina Zagreb
Završna cjelina progovara o opadanju duhovnosti i pijeteta prema umrlima u suvremenom društvu, oprimjerujući takav zaključak degradacijom Bolničkog groblja u Vrapču, te o novom poimanju zagrobne simbolike kroz predmete svakodnevne uporabe.
Doživljaj izložbe obogaćen je 55-minutnom zvučnom kulisom s odabranim djelima hrvatske sakralne glazbe od XVII. do XX. stoljeća te autentičnim snimkama zagrebačkih sprovoda iz sedamdesetih godina XX. stoljeća.
Postavljanje ove izložbe nije iziskivalo samo izuzetan profesionalan pristup, nego i kreativno-inspirativan angažman oblikovatelja.
Više od 900 izložaka i muzeografskih pomagala, sabranih iz brojnih baštinskih i njima srodnih ustanova te vjerskih zajednica i osobnih memorabilija, ispisuju društveno-povijesni osvrt na poimanje smrti i zagrobnog života nekadašnjih stanovnika današnjeg Zagreba kojim se otvara čitav niz tema budućim istraživačima zagrebačke povijesti. S druge strane, ukazuje se na pogreb i pogrebne običaje u raznim fazama zagrebačke povijesti, bilo kao kulturološku osobitost srednjovjekovlja u kojem se pokojnici pokapaju na trgovima oko crkava, gdje se istodobno odvijaju sajmovi, bilo kao zaboravljenu činjenicu da su groblja postojala na mjestima koja danas imaju potpuno drugu funkciju.
Boris Mašić
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Vezana izdanja
Šterk, Slavko; Boris Mašić. MORS PORTA VITAE - SMRT, VRATA ŽIVOTA: stara zagrebačka groblja i pogrebi.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2011.
[presavitak]
Katalog izložbe
Šterk, Slavko; Boris Mašić. Mors porta vitae – smrt, vrata života : stara zagrebačka groblja i pogrebi.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2014.
Vezani publicirani radovi
Mašić, Boris. Interpretacija skeletnog nalaza s lokaliteta Muzej grada Zagreba – Samostan klarisa. // Histria antiqua. 8(2002), str. 95-101.
Ostali vezani članci
Bolanča, Sandra. Želja iz oporuke : ‘Probodite mi srce da me živog ne zakopaju’. // Jutarnji list, 4. siječnja 2012., str. 12-13.
Mors porta vitae u Muzeju grada Zagreba. // Zagreb moj grad. 5, 36(2011), str. 61.
Trgovac, Ana. Smrt na izložbi. // 24 sata express, II, 78-79, 30 prosinca 2011. str. 68-73.
Vezana događanja
Vodstva kroz izložbu
Noć muzeja, 27. siječnja 2012.
Događanja uz izložbu, veljača 2012.
Post Mortem High Fashion: performans Tajči Čekada i izložba fotografija Tomislava Nakića Alfirevića, 22. veljače 2012.