• Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 
19.09.2002 - 20.10.2002

Impresije - Vesna Rožman, Branko Kukurin, Klaudio Cetina, Ranko Dokmanović


Muzej grada Rijeke, gostovanje u Muzeju grada Zagreba


Autori izložbe: Vesna Rožman, Branko Kukurin, Klaudio Cetina, Ranko Dokmanović
Oblikovanje izložbe: Klaudio Cetina


Uz ambicioznu izložbu o povijesti riječke luke, Muzej grada Rijeke priredio je i niz autorskih izložbi riječkih dizajnera i fotografa. Namjera je ovih događanja, koja su sada sažeta u jedinstvenu izložbu četiri umjetnika, da se mogućem hladnom tehnicizmu ugođaja luke suprotstavi duhovit kreativni komentar, kao i da se dinamizira povjesničarski ozbiljan i pedantan kronološki pristup. Četvero autora iskazalo se onim što smo od njih i očekivali – svaki svojom osobnošću i uzajamno iznenađujuće drugačijim pristupom zadanoj temi.

"Autorska" i "povjesničarska" izložba se jedna s drugom odmjeravaju svojevrsnim kontrapunktom, takmičenjem umjetnika i muzealaca. No, unatoč nametnutoj zadaći, umjetnici su ipak ostvarili posve samostalne i kreativne radove, koji mogu stajati i izvan zadatog konteksta.


Vesna Rožman

Na zadatu temu, koja je nazvana Impresije, Vesna Rožman je izradila kompjutorske slike koje asociraju na funkcioniranje luke, te se duhovito poigrala nekim oblicima i mogućom, dobrodošlom simbolikom, prizivajući snagu, kapacitete, zaštićenost, pouzdanost, vezivanje, veličinu...

Bilo joj je stalo i do vizualnog povezivanja hladnih i nehumanih željeznih objekata luke s ljudskim tijelom, jer nije cilj provokacija nego humanizacija luke kao prostora. Mehanizacija bez čovjeka ne znači baš ništa. Na neki je način htjela i podsjetiti na povijest, ali ne na povijest riječke luke, nego na povijest svih luka, koje su izgradili i u kojima su radili neki zaboravljeni radnici. No, u Vesninu pristupu ipak nema patetike, nego mnogo više igre sazdane na duhovitim komparacijama.


Branko Kukurin

Branko Jani Kukurin godinama je fasciniran tekstovima i smislovima, porukama i smetnjama na vezi.

Luke, brodovi, gatovi, rive, nisu tek dinamična slika široka asocijativna polja, već često raznorodne tekstualne situacije. Ono što je napisano, s jedinom namjerom da pruži osnovnu informaciju – ime gata, ime broda, ime luke... dobiva drugačiji smisao kad je izabrano (i izmijenjeno) voljom autora i uokvireno kadrom fotografije.

Isječak iz svakodnevne lučke vizure postaje ujedno određeni komentar, određeno poigravanje – jezikom, oblicima, kompozicijom, informacijama i smislom. Kukurin, dakako, računa na "pravog" gledatelja, koji će razgrnuti barem neke od (skrivenih) smislova i koji će razumjeti barem dio njegove ironije i igre.


Klaudio Cetina

Klaudio Cetina (živi i radi pretežno u Milanu) kao dizajner izložbe Riječka luka jedini je iz grupe pozvanih umjetnika izravno bio uključen u projekt. Pripremajući opremu izložbe lutao je lukom, skupljao građu i snimao zanimljivosti.

Iz tog se niza radnih fotografija razvilo nekoliko nizova kompjutorski obrađenih fotografija, pod zajedničkim nazivom Igre, no razvrstanim u više skupina – Razglednice, Crteži, Anđeli, Detalji, Natpisi, Dizalice, Silosi, Zaslužnici.

Za razliku od ostalih autora Cetina je, osim vlastitih snimaka luke, koristio i obrađivao brojne stare razglednice, nacrte luke i portrete zaslužnika. Neke je svoje snimke vrlo malo dorađivao, a druge je slike kompjutorski smjelo obrađivao i "kolažirao".

Iz početnih je Igara potekla prava, nezadrživa bujica motiva i varijacija.


Ranko Dokmanović

Nakon mnogih godina gledanja i snimanja riječke luke, pune brodova, aktivnosti, života – za kalendare, propagandu, dokumentaciju – lako se pada u depresiju.

Sve je stalo, mirno, sivo i bez života. Gdje je žila kucavica, nepresušiv pogon grada? Gdje se smjestio taj lučki život s brodskim svjetlima, mirisima, bukom i birtijama?

Zato je Dokmanovićeva fotografija kvadratična, a to znači statična, zato je mutna, pomaknuta ili stresena. Takva fotografija prestaje biti dokument i postaje subjektivni odraz stanja duha, odraz nemoći i grča.

Dokmanović je svoje Depresije, svjesno ili nesvjesno, iznio posve u suprotnosti sa svojim vlastitim poletnim i vedrim snimcima što ih je nekad snimao upravo za propagandu luke i riječkih tvornica.

Ervin Dubrović


Slike s izložbe





















foto Miljenko Gregl, MGZ


Dubrović, Ervin. Impresije.
Rijeka : Muzej grada Rijeke, 2002.
[presavitak]











Vezani članci

Tolić, Vlasta. Šarm gradova povezanih morima. // Vjesnik, 21. rujna 2002., str. 16.


Samardžija, Marija. Povijest riječke luke. // Glas koncila, br. 39, 29. rujna 2002., str. 23.




 

Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.