• 1. Što se krilo pod Muzejom
  • 2. Prije Zagreba
  • 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
  • 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
  • 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
  • 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
  • 7. Medvedgrad
  • 8. Osmanlijska opasnost
  • 9. Gradska znamenja
  • 10. Laška Ves i Nova Ves
  • 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
  • 12. Gradnja katedrale
  • 13. Glavni portal katedrale
  • 14. Unutrašnjost katedrale
  • 15. Bolléova obnova katedrale
  • 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
  • 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
  • 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
  • 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
  • 20. Novi sustav gradske uprave
  • 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
  • 22. Redovnice Svete Klare
  • 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
  • 24. Velikaši na Gradecu
  • 25. Parkovi i šetališta
  • 26. Život u podgrađu
  • 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
  • 28. Ban Josip Jelačić
  • 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
  • 30. Građanska društva
  • 31. Temelji modernoga grada
  • 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
  • 33. Iz fotografskog atelijera
  • 34. Donji grad
  • 35. Kazališni život
  • 36. Komunalna djelatnost
  • 37. Život u društvima
  • 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
  • 39. Odjeci s bojišnice
  • 40. Kuća i život
  • 41. Drugi svjetski rat
  • 42. U socijalističkoj stvarnosti
  • 43. Zagrebačka škola crtanog filma
  • 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
  • 45. Odjeci zagrebačkih događanja
  • 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
  • 47. August Šenoa i Zagreb
  • 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
  • 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
  • 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina
  • Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 

Stalni postav 38. Senzacije s početka 20. stoljeća

Uvod u XX. stoljeće označile su pojedinačne optimističke perspektive i događanja simboličnog značenja za Novo vrijeme.

Ustaljenu gradsku svakodnevicu prenuo je 1901. god. prolazak prvog automobila trgovca i športaša Ferdinanda Budickoga.

Znatiželjnici i poklonici modernih novina doživjeli su žive slike iz svijeta u Zagrebu još 1896. god. Prva filmska predstava Kinematograf - “Živuće fotografije” održana je - dozvolom Gradskog poglavarstva za jedanaestodnevno prikazivanje - u dvorani “Kola” 8. listopada. Pojavu novog medija, koji će obilježiti XX. stoljeće, dakako popratile su novine: "Stvar je veoma interesantna i mi je preporučujemo pažnji našega občinstva". Brojna i zainteresirana publika uskoro je mogla gledati “nove zagrebačke prizore”, a potkraj 1906. god. “slike sa nezaboravnog I. hrvatskog svesokolskog sleta”. Iste godine otvoren je prvi stalni kinematograf “Pathé bioskop”, 1907. “Dobrotvorni kinematograf Ćirilo-Metodskih zidara”, te “Edison” i “Apollo”, prvo sagrađeno filmsko kazalište.

Godine 1902. uzdigli su se u visinu tornjevi završene katedrale, a 1903. god. pogled je usmjeren u nebeski svod otvorenjem astronomijskog opservatorija na Popovu tornju. U čast toga događaja novootkriveni planetoid br. 589 u Heidelbergu 1906. god. dobio je ime Croatia.

U gradu je 1905. god. sagrađena prva četverokatnica poznata kao “Elza fluid”, s bizarnom reklamom na pročelju - velikom bocom znamenitog istoimenog čudotvornog lijeka, ljekarnika i investitora gradnje Eugena Fellera.

Uslijedila je neobična atrakcija: prvi zračni let balonom “Turul” nad Zagrebom 1905. god. Posada s pilotom i najhrabrijim Zagrepčanima za 6 sati leta snimila je prve fotografije Zagreba i okolice iz zraka. Klicalo im je gotovo pola Zagreba. Svojim “Opelom” pratio ih je Budicki, pionir automobilizma i zrakoplovstva, koji se i sam odvažio sljedeće godine uzletjeti balonom “Excelsior” prema Kvarneru, snimivši Zagreb, ali i sve krajeve nad kojima je letio.

Zagrepčanin Slavoljub Penkala stekao je svjetsku slavu izumom prve mehaničke olovke. Godine 1906. Kraljevskom ugarskom patentnom uredu u Budimpešti prijavio je patent br. 36946 pod obiteljskim imenom PENKALA! Taj se izum nije promijenio do danas, a popularna penkala postala je potrebom svakog čovjeka, kao i naliv-pero, Penkalin izum iz 1907. godine.

Željka Kolveshi

Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.