• 1. Što se krilo pod Muzejom
  • 2. Prije Zagreba
  • 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
  • 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
  • 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
  • 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
  • 7. Medvedgrad
  • 8. Osmanlijska opasnost
  • 9. Gradska znamenja
  • 10. Laška Ves i Nova Ves
  • 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
  • 12. Gradnja katedrale
  • 13. Glavni portal katedrale
  • 14. Unutrašnjost katedrale
  • 15. Bolléova obnova katedrale
  • 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
  • 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
  • 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
  • 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
  • 20. Novi sustav gradske uprave
  • 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
  • 22. Redovnice Svete Klare
  • 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
  • 24. Velikaši na Gradecu
  • 25. Parkovi i šetališta
  • 26. Život u podgrađu
  • 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
  • 28. Ban Josip Jelačić
  • 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
  • 30. Građanska društva
  • 31. Temelji modernoga grada
  • 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
  • 33. Iz fotografskog atelijera
  • 34. Donji grad
  • 35. Kazališni život
  • 36. Komunalna djelatnost
  • 37. Život u društvima
  • 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
  • 39. Odjeci s bojišnice
  • 40. Kuća i život
  • 41. Drugi svjetski rat
  • 42. U socijalističkoj stvarnosti
  • 43. Zagrebačka škola crtanog filma
  • 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
  • 45. Odjeci zagrebačkih događanja
  • 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
  • 47. August Šenoa i Zagreb
  • 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
  • 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
  • 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina
  • Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 

Stalni postav 22. Redovnice Svete Klare

Sveta Klara iz Asiza osnovala je 1212. godine ženski ogranak franjevačkog reda, klarise. Godine 1646. klarise su iz Požuna (Bratislave) pridošle u Zagreb i tu - na Gradecu osnovale svoj samostan. Gradski magistrat poklonio im je zemljište uz Popov toranj, gdje je podignuta građevina složenih prostornih sklopova, koja prati srednjovjekovne obrambene zidove, a sa zapadne strane oblikuje novu ulicu, kasnije - njima u čast - prozvanu Opatičkom vulicom. Uz veliku pomoć hrvatskoga plemstva, posebice grofa Gašpara Draškovića, uselile su u novi samostan već u srpnju 1650. godine.

U samostan su pretežito pristupale kćeri hrvatskih velikaša od Zrinskih, Draškovića, Patačića, Keglevića do Oršića i drugih, donoseći stanoviti miraz, uglavnom novac, tako da je samostan ubrzo stekao brojna imanja i gotovinu. Gospe opatice su čak posuđivale Zagrepčanima novac i živjele od nemalih kamata.

Prema strogim pravilima redovničkog života, klarise nisu smjele izlaziti iz samostana; inače, živjele su skromno, siromašno i kontemplativno. Redovnice su osnovale i privatnu žensku školu, u kojoj su uz ostalo podučavale pjevanje i glazbu. Njegovale su hrvatski jezik; gotovo sve isprave i pisma redovnica pisani su hrvatskim jezikom. Bogati duhovni život i opstojnost samostana na zagrebačkom slobodnom i kraljevskom gradu prekinut je uredbom cara Josipa II, kojom je 28. veljače 1782. godine ukinuo red Sv. Klare.




Nada Premerl


Vezani članci

Eterović, Koraljka. Opatička vulica - klarisama u čast. // Komunalni vjesnik, god. XII, br. 169, 15. listopada 1997., str. 7.





Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.