• 1. Što se krilo pod Muzejom
  • 2. Prije Zagreba
  • 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
  • 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
  • 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
  • 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
  • 7. Medvedgrad
  • 8. Osmanlijska opasnost
  • 9. Gradska znamenja
  • 10. Laška Ves i Nova Ves
  • 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
  • 12. Gradnja katedrale
  • 13. Glavni portal katedrale
  • 14. Unutrašnjost katedrale
  • 15. Bolléova obnova katedrale
  • 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
  • 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
  • 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
  • 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
  • 20. Novi sustav gradske uprave
  • 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
  • 22. Redovnice Svete Klare
  • 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
  • 24. Velikaši na Gradecu
  • 25. Parkovi i šetališta
  • 26. Život u podgrađu
  • 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
  • 28. Ban Josip Jelačić
  • 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
  • 30. Građanska društva
  • 31. Temelji modernoga grada
  • 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
  • 33. Iz fotografskog atelijera
  • 34. Donji grad
  • 35. Kazališni život
  • 36. Komunalna djelatnost
  • 37. Život u društvima
  • 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
  • 39. Odjeci s bojišnice
  • 40. Kuća i život
  • 41. Drugi svjetski rat
  • 42. U socijalističkoj stvarnosti
  • 43. Zagrebačka škola crtanog filma
  • 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
  • 45. Odjeci zagrebačkih događanja
  • 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
  • 47. August Šenoa i Zagreb
  • 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
  • 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
  • 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina
  • Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 

Stalni postav 41. Drugi svjetski rat

Proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske i ulaskom Wehrmachta u Zagreb 10. travnja 1941. izazvane su korjenite promjene. Ushit ostvarenjem neovisne države, iskazan tijekom svečanog dočeka Poglavnika dr. Ante Pavelića, uskoro potiru Rimski ugovori - kojima su Italiji odstupljeni veliki dijelovi nacionalnoga teritorija - rasna i vjerska diskriminacija Srba i Židova te državni teror nad svima koji ne zastupaju ideje ustaškoga pokreta, posebice komunistima. Na teror odgovara se otporom koji svoj oružani iskaz dobiva u partizanskim akcijama komunista (diverzija na glavnoj pošti i atentat na postrojbu ustaških študenata kod Botaničkoga vrta 1941. g.). Odmazde pod krinkom osuda prijekog suda učestavaju, a javna vješanja od 1943. postaju svakodnevnicom. Sve te nedaće - koje ne može olakšati ni znakoviti uspon kulture, niti šlageri Vlahe Paljetka - prati i nestašica hrane. Kruh je racioniran već 1941. g.; točkice za robu i prehrambene proizvode uvode se 1942. godine, a gradski se parkovi pretvaraju u povrtnjake.

Uzlet u gradogradnji završetkom bolnice Rebro i početkom izgradnje radničkog Naselja Ante Starčevića u Dubravi, do kojeg je tramvaj stigao 1942. g., posustaje zbog gospodarske nemoći. Gradom upravljaju gradonačelnici (Jozo Dumandžić, Ivan Werner i Eugen Starešinić) ograničeni u svom djelovanju središnjom vlasti.

God. 1941. stvara se u Zagrebu mreža Narodne (tzv. crvene) pomoći, kao najmasovnije antifašističke organizacije. Stvaraju se paralelni organi vlasti, Narodnooslobodilački odbori, koji organiziraju odlazak u partizane te je tako u okviru antifašističke vojske oformljen X. zagrebački korpus. Dovršava se sklonište ispod Gornjega grada jer od početka 1944. Zagreb sve češće trpi bombardiranja iz zraka. Zbrinjavanjem izbjeglica nastaje ustroj režimske Pomoći a zbog bombardiranja ustrojava se Narodna (civilna) zaštita. Slom III. Reicha uvjetuje i slom NDH, čiji organi vlasti prepuštaju u svibnju 1945. god. civilnu vlast Narodnoj zaštiti, koja dočekuje jedinice II. armije u opustjelome Zagrebu 8. svibnja 1945. god.

Dana 6. svibnja 1945. tadašnje vrhovništvo napušta Zagreb. Danima traje povlačenje vojnih postrojbi i dijela pučanstva prema zapadu u namjeri da se u Koruškoj stave pod zaštitu Saveznika. Svršetkom Drugoga svjetskoga rata dogodio se u Bleiburgu zločin nad hrvatskim narodom, koji kreće na svoj Križni put.

Ivan Ružić

Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.