• 1. Što se krilo pod Muzejom
  • 2. Prije Zagreba
  • 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
  • 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
  • 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
  • 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
  • 7. Medvedgrad
  • 8. Osmanlijska opasnost
  • 9. Gradska znamenja
  • 10. Laška Ves i Nova Ves
  • 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
  • 12. Gradnja katedrale
  • 13. Glavni portal katedrale
  • 14. Unutrašnjost katedrale
  • 15. Bolléova obnova katedrale
  • 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
  • 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
  • 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
  • 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
  • 20. Novi sustav gradske uprave
  • 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
  • 22. Redovnice Svete Klare
  • 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
  • 24. Velikaši na Gradecu
  • 25. Parkovi i šetališta
  • 26. Život u podgrađu
  • 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
  • 28. Ban Josip Jelačić
  • 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
  • 30. Građanska društva
  • 31. Temelji modernoga grada
  • 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
  • 33. Iz fotografskog atelijera
  • 34. Donji grad
  • 35. Kazališni život
  • 36. Komunalna djelatnost
  • 37. Život u društvima
  • 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
  • 39. Odjeci s bojišnice
  • 40. Kuća i život
  • 41. Drugi svjetski rat
  • 42. U socijalističkoj stvarnosti
  • 43. Zagrebačka škola crtanog filma
  • 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
  • 45. Odjeci zagrebačkih događanja
  • 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
  • 47. August Šenoa i Zagreb
  • 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
  • 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
  • 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina
  • Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 

Stalni postav 25. Parkovi i šetališta

Sječom i krčenjem stoljetne hrastove šume (lužnjak) na majuru istočno od grada uređen je prvi zagrebački perivoj. Svečano otvoren 1774. godine - u počast biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, začetniku njegova uređenja u prosvjetiteljsko-romantičarskom duhu vremena - park je ponio biskupovo ime - Maksimir.

Već za njegova nasljednika, biskupa Aleksandra Alagovića prevladala je engleska pejzažna parkovna koncepcija uređenja, a izveo ju je biskup Juraj Haulik, pravi kreator parka, koji je njemu u čast 1853. godine nosio ime Jurjaves. Do tada je bila podignuta većina objekata za odmor i razonodu, park je urešen skulpturama, a bili su, k tome, završeni svi hortikulturni radovi. Otvaranjem velikoga biskupskog parka željelo se - u duhu općeg dobra i napretka - učiniti ga pristupačnim javnosti i da, nadasve, tako služi svem narodu.

I svoj romantičan engleski vrt uz ljetnikovac na Novoj Vesi otvorio je biskup Alagović za šetnje, a kada je uredio novi perivoj Biskupski vrt, dopuštao je šetnje onima s ulaznicom. Za biskupa Haulika bio je javno otvoren za cijelo općinstvo; nedjeljom je u perivoju svirala i glazba.


Građanstvo je šetalo i šetnicama na uređenim gradskim šetalištima na Gornjem gradu - Južnoj i Sjevernoj promenadi - a u Donjem su gradu potkraj stoljeća bila uređena šetališta na Zrinjskome trgu i Tuškancu.




Željka Kolveshi

Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.