• 1. Što se krilo pod Muzejom
• 2. Prije Zagreba
• 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
• 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
• 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
• 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
• 7. Medvedgrad
• 8. Osmanlijska opasnost
• 9. Gradska znamenja
• 10. Laška Ves i Nova Ves
• 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
• 12. Gradnja katedrale
• 13. Glavni portal katedrale
• 14. Unutrašnjost katedrale
• 15. Bolléova obnova katedrale
• 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
• 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
• 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
• 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
• 20. Novi sustav gradske uprave
• 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
• 22. Redovnice Svete Klare
• 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
• 24. Velikaši na Gradecu
• 25. Parkovi i šetališta
• 26. Život u podgrađu
• 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
• 28. Ban Josip Jelačić
• 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
• 30. Građanska društva
• 31. Temelji modernoga grada
• 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
• 33. Iz fotografskog atelijera
• 34. Donji grad
• 35. Kazališni život
• 36. Komunalna djelatnost
• 37. Život u društvima
• 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
• 39. Odjeci s bojišnice
• 40. Kuća i život
• 41. Drugi svjetski rat
• 42. U socijalističkoj stvarnosti
• 43. Zagrebačka škola crtanog filma
• 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
• 45. Odjeci zagrebačkih događanja
• 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
• 47. August Šenoa i Zagreb
• 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
• 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
• 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina

Stalni postav 8. Osmanlijska opasnost

Osmanlije su provalili u Turopolje 30. rujna 1469. godine i time izravno ugrozili Zagreb. Trajna opasnost navela je građane Griča i Kaptola - poradi sigurnosti, obrane i zaštite - na gradnju novih i popravak postojećih utvrda.

Biskup Osvald Thuz dao je poslije pada Bosne izvesti jarke i zidine oko Katedrale i svoga sjedišta, koji se nisu sačuvali. Godine 1476.-1478. kanonici su podigli utvrdu oko kaptolskoga brežuljka.

Utvrđivanje Kaptola izmijenilo je sociološki sustav i urbanistički promijenilo naselje. Uza zapadni zid kaptolske utvrde nastalo je naselje (ulica) Opatovina, u koje je pozvano podložno pučanstvo na naseljavanje. Biskupska utvrda nije bila dovoljno sigurna te je 1512.-1520. godine zamijenjena tvrđom (kaštelom) ranorenesansnoga tipa, koja većim dijelom još i danas postoji. Gradečke su utvrde dobile i posadu - španjolske plaćenike. K tome je strah od Osmanlija izazvao povećanu opskrbu naoružanjem.

Teški ratni uvjeti i nameti postupno su jenjavali po velikoj pobjedi kod Siska godine 1593, iako se vojska pred Zagrebom okupljala za rat s Turcima još i 1639. godine.

Oslobađanjem Slavonije od Turaka i završetakom Velikog rata potkraj XVII. st. Zagreb je - do tada izravno ugrožavan osmanlijskim prijetnjama - napokon odahnuo.

Ivan Ružić