• 1. Što se krilo pod Muzejom
  • 2. Prije Zagreba
  • 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
  • 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
  • 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
  • 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
  • 7. Medvedgrad
  • 8. Osmanlijska opasnost
  • 9. Gradska znamenja
  • 10. Laška Ves i Nova Ves
  • 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
  • 12. Gradnja katedrale
  • 13. Glavni portal katedrale
  • 14. Unutrašnjost katedrale
  • 15. Bolléova obnova katedrale
  • 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
  • 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
  • 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
  • 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
  • 20. Novi sustav gradske uprave
  • 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
  • 22. Redovnice Svete Klare
  • 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
  • 24. Velikaši na Gradecu
  • 25. Parkovi i šetališta
  • 26. Život u podgrađu
  • 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
  • 28. Ban Josip Jelačić
  • 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
  • 30. Građanska društva
  • 31. Temelji modernoga grada
  • 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
  • 33. Iz fotografskog atelijera
  • 34. Donji grad
  • 35. Kazališni život
  • 36. Komunalna djelatnost
  • 37. Život u društvima
  • 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
  • 39. Odjeci s bojišnice
  • 40. Kuća i život
  • 41. Drugi svjetski rat
  • 42. U socijalističkoj stvarnosti
  • 43. Zagrebačka škola crtanog filma
  • 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
  • 45. Odjeci zagrebačkih događanja
  • 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
  • 47. August Šenoa i Zagreb
  • 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
  • 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
  • 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina
  • Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 

Stalni postav 45. Odjeci zagrebačkih događanja

U javnom gradskom prostoru plakati su utjecali na publiku sadržajem, tekstualnim i slikovnim značajkama vremena. Često su oblikovani kao prenesena slika ukusa sredine u kojoj su nastali kao znak moći i promicanja društva u povijesnim mijenama. Svojevrsni je to vremeplov - pregled života u gradu tijekom XX. stoljeća, viđen kroz ilustracije.

Održavanje velike gospodarske manifestacije Zagrebački zbor, počam od 1910. god., potaknulo je dolazak stranaca u glavni grad. Uvažavanjem načela suvremene propagande svraćati pozornost zgodnim objavama, oglasima u novonastalim uvjetima ponude i potražnje, Zagreb je dobio svoj prvi i najstariji turistički plakat - uz slogan “Zagreb - Lijepa Hrvatska”.

Masovna produkcija plakata uslijedila je nakon Prvog svjetskog rata. Oglašavaju se specijalizirane priredbe Zagrebačkog zbora, sportske manifestacije, za ljubitelje umjetnosti koncerti i izložbe, reklamiraju proizvodi radi osvajanja tržišta - ovakvim učestalim načinom javnog komuniciranja djelo primijenjene umjetnosti prelazi u medij te se 1928. god. osniva Zavod za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju IMAGO kao jezgro budućih specijaliziranih propagandnih agencija.

U razdoblju NDH u okviru državne službe Promičba djeluje Izložbeno grafički odsjek (IGO) na Cvjetnom trgu, gdje zaposleni umjetnici anonimno produciraju na stotine plakata u službi političke propagande, koja je bivala sve agresivnija kako se rat bliži kraju.

I kad je poslije 1945. god. OLIKPROP dobio zadatak da plakatom ubijedi pučanstvo, objedinjuje se i sadržaj i tipologija sve do najave repertoirea kinematografa s isključivo sovjetskim filmovima.

U 50-im i 60-im godinama javljuju se velike razlike. S jedne strane nudi se iluzija općeg društvenog blagostanja: izložbe velikih privrednih uspjeha, poziv trudbenicima na more (u jesen, uz 70 % popusta), udoban hod u obući Astra za cijelu obitelj. Istodobno, unatoč doktrini socijalističkog realizma javlja se moderno grafičko oblikovanje plakata. U okviru Studentskog centra, program Teatra &TD prati prepoznatljiv vizualni identitet, održava se biennalni festival IFSK i djeluje Galerija SC. Grafički studio za sitotisak SC postaje mjesto produkcije plakata za gotovo sva umjetnička područja. U suradnji s vrsnim umjetnicima ovakav oblik javnog komuniciranja uveo je visoke standarde u Zagrebu, koji su prepoznati i na međunarodnom planu.
                                                                            Željka Kolveshi


















Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.