• 1. Što se krilo pod Muzejom
  • 2. Prije Zagreba
  • 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
  • 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
  • 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
  • 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
  • 7. Medvedgrad
  • 8. Osmanlijska opasnost
  • 9. Gradska znamenja
  • 10. Laška Ves i Nova Ves
  • 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
  • 12. Gradnja katedrale
  • 13. Glavni portal katedrale
  • 14. Unutrašnjost katedrale
  • 15. Bolléova obnova katedrale
  • 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
  • 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
  • 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
  • 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
  • 20. Novi sustav gradske uprave
  • 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
  • 22. Redovnice Svete Klare
  • 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
  • 24. Velikaši na Gradecu
  • 25. Parkovi i šetališta
  • 26. Život u podgrađu
  • 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
  • 28. Ban Josip Jelačić
  • 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
  • 30. Građanska društva
  • 31. Temelji modernoga grada
  • 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
  • 33. Iz fotografskog atelijera
  • 34. Donji grad
  • 35. Kazališni život
  • 36. Komunalna djelatnost
  • 37. Život u društvima
  • 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
  • 39. Odjeci s bojišnice
  • 40. Kuća i život
  • 41. Drugi svjetski rat
  • 42. U socijalističkoj stvarnosti
  • 43. Zagrebačka škola crtanog filma
  • 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
  • 45. Odjeci zagrebačkih događanja
  • 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
  • 47. August Šenoa i Zagreb
  • 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
  • 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
  • 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina
  • Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 

Stalni postav 3. Nalazi na mjestu otkrivanja

Prezentacija lokaliteta in situ, odnosno izložbeni prikaz arheološkog nalazišta u razini i na mjestu pronalaska, zadan je muzeološkom koncepcijom ostalog dijela stalnog postava i konzervatorskim mogućnostima, s kojima su morali biti usklađeni. Dio lokaliteta otkopan u istočnom krilu nekadašnjeg samostana, u kojem su otkriveni ostaci bedema i stambena arhitektura iz mlađeg željeznog doba, svojim značajem, položajem i očuvanošću nalaza zadovoljavao je sve uvjete.

Nalaz bedema i bedemske konstrukcije, otkopani 1992. godine, razotkrio je dovoljno podataka za detaljnu rekonstrukciju njegove veličine i načina gradnje. Za rekonstrukciju nekadašnje visine bedema određena je visinska kota romaničkog ulaza u srednjovjekovni grad, nedavno otkrivenog na istočnom plaštu gradskog bedema. Iskopavanja su pokazala da je bedem bio građen od kazetno složenih drvenih oblica, između kojih se polagalo granje te se sve slojevito zatrpavalo nabijenom glinom. Potom se bedem prekrivao granjem i nakon toga cijela bi se konstrukcija potpalila. Goreni je bedem postao konstrukcijski čvršći i otporniji na atmosferilije. Dendrokronološkom analizom utvrđivanja starosti drva (brojanjem godova) otkrivenog u bedemskoj konstrukciji, karbonizirani ostaci drveta datirani su u 679. godinu, u razdoblje ranog srednjeg vijeka, iz kojeg nisu pronađeni drugi materijalni ostaci na ovom lokalitetu.

Najbolje sačuvani naseobinski objekt pronađen u arheološkim iskopavanjima bio je nalaz ostataka metalurške radionice iz I. st. pr. Kr. Ziđe od horizontalno položenih drvenih oblica rekonstruirano je prema analognim, srednjoeuropskim nalazima kuća iz istog razdoblja. Unutar radionice prezentiran je sačuvani dio zemljanog poda, te peć i ognjište za termičku obradu bronce.


Želimir Škoberne, Boris Mašić

Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.