Stalni postav 40. Kuća i život
Prenapučen novim stanovništvom, zapljusnut valom mnogobrojnih pridošlica poslije Prvoga svjetskog rata, Zagreb je s udvostručenim brojem stanovništva proživljavao veliku krizu. Gradska uprava provodila je tijekom dvadesetih godina program socijalnog stanovanja. Grade se, kao i u Beču, kuće s malim stanovima na petnaestak lokacija diljem grada.
Početkom dvadesetih godina odobravaju se regulatorne osnove za velike gradske blokove, pretežito istočno od današnjeg Trga hrvatskih velikana. Internacionalni stil i vrhunska kvaliteta značajke su zagrebačke moderne arhitekture u to doba. Za veliku građevinsku djelatnost u gradu svakako je zaslužan i njegov gradonačelnik - arhitekt Vjekoslav Heinzel, jedan od najpopularnijih zagrebačkih gradonačelnika.
U Zagrebu se koncentrira veliki kapital i industrija, pa je Zagreb postao vodeće trgovačko i prometno središte nove države. Uznastojeći sačuvati veze sa svijetom, Zagreb raspisuje velike međunarodne natječaje: za hotel Esplanade, Židovsku bolnicu, Zakladnu i kliničku bolnicu i Generalnu regulatornu osnovu grada u skladu s novim urbanističkim shvaćanjem vremena.
Duboke socijalne suprotnosti očituju se na ulici - u središtu grada - i u izgledu šireg područja grada. Bogatiji podižu moderne obiteljske vile na gradskim obrežjima, siromašni žive u Trnju, nadomak središtu grada, u stračarama i blatu, bez vode i elektrike. Na prilazima gradu s istoka i zapada nastaju predgrađa, Dubrava i Kustošija. Takva situacija nametnula je potrebu za udruživanjem mladih umjetnika u grupu Zemlja, usredotočujući težište na socijalnu funkciju umjetnosti i borbeni stav prema društvu. Arhitekti su tematskim izložbama Selo i grad i Kuća i život ukazivali na stambeni i društveni standard.
Život u međuratnom Zagrebu imao je draž zanimljivog i civiliziranog središta s dobrim avangardnim teatarskim programom i glumcima svjetskog značaja, salonima automobila i raznolikim športskim manifestacijama. U Zagrebu je 1926. god. proradila i prva radio-stanica. Zagrepčani su rado odlazili u kabarete, gdje su se pjevali duhoviti kupleti, pjesmice o različitim ljudima i zgodama. Plesali su na sjajnim balovima u Smaragdnoj dvorani novog elegantnog hotela Esplanade, ili skromnije kod Đure Tucića u Sokolani.
Ljeti su odlazili rado i često na Gradsko kupalište, uređeno na čistoj zelenkastoplavoj Savi.
Nada Premerl