• 1. Što se krilo pod Muzejom
  • 2. Prije Zagreba
  • 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
  • 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
  • 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
  • 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
  • 7. Medvedgrad
  • 8. Osmanlijska opasnost
  • 9. Gradska znamenja
  • 10. Laška Ves i Nova Ves
  • 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
  • 12. Gradnja katedrale
  • 13. Glavni portal katedrale
  • 14. Unutrašnjost katedrale
  • 15. Bolléova obnova katedrale
  • 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
  • 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
  • 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
  • 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
  • 20. Novi sustav gradske uprave
  • 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
  • 22. Redovnice Svete Klare
  • 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
  • 24. Velikaši na Gradecu
  • 25. Parkovi i šetališta
  • 26. Život u podgrađu
  • 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
  • 28. Ban Josip Jelačić
  • 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
  • 30. Građanska društva
  • 31. Temelji modernoga grada
  • 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
  • 33. Iz fotografskog atelijera
  • 34. Donji grad
  • 35. Kazališni život
  • 36. Komunalna djelatnost
  • 37. Život u društvima
  • 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
  • 39. Odjeci s bojišnice
  • 40. Kuća i život
  • 41. Drugi svjetski rat
  • 42. U socijalističkoj stvarnosti
  • 43. Zagrebačka škola crtanog filma
  • 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
  • 45. Odjeci zagrebačkih događanja
  • 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
  • 47. August Šenoa i Zagreb
  • 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
  • 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
  • 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina
  • Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 

Stalni postav 46. Radna soba Ivana pl. Zajca

Veliki hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc rodio se u Rijeci 1832. godine. Studirao na Konzervatoriju u Milanu, živio i radio nekoliko godina u Beču. Družio se s brojnim studentima iz Zagreba, među inima i s Augustom Šenoom.

Ponukan domoljubljem, napustio je ugledan i unosan posao u Beču i došao 1870. godine u Zagreb, gdje je odmah postao ravnatelj Opere i preuzeo vodstvo na školi Hrvatskoga glazbenog zavoda. Ne samo da je utemeljio operu u Zagrebu već je obogaćivao opernu umjetnost nizom novih vlastitih djela i djela stranih i domaćih skladatelja.

Najpoznatije njegovo djelo, opera Nikola Šubić Zrinjski, postala je simbolom rodoljubnog zanosa.

Došavši u Zagreb nastanio se na Gornjemu gradu u tihoj Visokoj ulici s pogledom na zelenilo Tuškanca.

Radna soba maestra Zajca udomljena je i brižno čuvana već više od sedam desetljeća u Muzeju grada Zagreba. Stvarao je u svojoj radnoj sobi do kraja života. Uz veliku pedagošku i organizatorsku aktivnost on je u Zagrebu stvorio opsežan opus, više od tisuću djela. Zastupstvo grada Zagreba uvidjevši Maestrove zasluge za ovaj grad dodijelilo mu je diplomu začasnoga građanina. Doživjevši duboku starost, umro je u svome domu u Visokoj ulici 16. prosinca 1914. godine. Šenoa i Zajc, dva prijatelja iz mladosti, nisu ni slutili da će jednoga dana dijeliti istu sobu u Muzeju grada Zagreba.

Nada Premerl





Vezana izdanja

Kassowitz-Cvijić, Antonija. Katalog Zajčeve radne sobe.
Zagreb : Kr. zemaljska tiskara, 1925.












Tragovima glazbene baštine Ivan Zajc : U povodu 150. obljetnice rođenja / urednica Marija Božić.
Zagreb : Muzički informativni centar KDZ, 1982.














Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.