• 1. Što se krilo pod Muzejom
• 2. Prije Zagreba
• 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
• 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
• 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
• 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
• 7. Medvedgrad
• 8. Osmanlijska opasnost
• 9. Gradska znamenja
• 10. Laška Ves i Nova Ves
• 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
• 12. Gradnja katedrale
• 13. Glavni portal katedrale
• 14. Unutrašnjost katedrale
• 15. Bolléova obnova katedrale
• 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
• 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
• 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
• 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
• 20. Novi sustav gradske uprave
• 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
• 22. Redovnice Svete Klare
• 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
• 24. Velikaši na Gradecu
• 25. Parkovi i šetališta
• 26. Život u podgrađu
• 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
• 28. Ban Josip Jelačić
• 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
• 30. Građanska društva
• 31. Temelji modernoga grada
• 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
• 33. Iz fotografskog atelijera
• 34. Donji grad
• 35. Kazališni život
• 36. Komunalna djelatnost
• 37. Život u društvima
• 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
• 39. Odjeci s bojišnice
• 40. Kuća i život
• 41. Drugi svjetski rat
• 42. U socijalističkoj stvarnosti
• 43. Zagrebačka škola crtanog filma
• 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
• 45. Odjeci zagrebačkih događanja
• 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
• 47. August Šenoa i Zagreb
• 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
• 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
• 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina

Stalni postav 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka

Župna crkva Sv. Marka imala je u XVII. stoljeću jedanaest manjih oltara. Kako saznajemo iz iscrpnog izvješća vizitatora kanonika Pepelka iz 1742. godine, bilo je u crkvi trinaest oltara sa zidanim menzama i trokatnom nadgradnjom. Većinu oltara podigli su gradečki cehovi, ponekad mijenjajući njihove titulare, ali uvijek postavljajući uz njih i svoje zastave. Mnoštvo oltara, slika i cehovskih zastava dalo je doista specifičan izgled i šarenilo baroknoj unutrašnjosti te relativno male crkve.

Na oltarima su radili domaći majstori iz radionice biskupa Branjuga na Kaptolu, te gradečki kipari i slikari.

Oltar Sv. Križa ušao je u povijest, jer su na njemu polagali prisege gradski suci; k tome prisezali su i ini gradski dužnosnici. Pred oltarom zakletvu su polagali i hrvatski banovi.

U drugoj polovici XIX. stoljeća barokni oltari nisu više odgovarali ukusu vremena, pa je Gradsko zastupstvo, kao patron svoje župne crkve, zaključilo da se žrtvenici župne crkve Sv.Marka “imadu prenapraviti prema dostojanstvu mjesta i ukusu sadanje dobe”.





Ti neogotički oltari uklonjeni su za vrijeme konzervatorske obnove crkve (1922-1937. g.). Tim posljednjim konzervatorsko-restauratorskim zahvatom ponovno je istaknut prvotni gotički karakter sakralnoga prostora.

Slavko Šterk