• 1. Što se krilo pod Muzejom
  • 2. Prije Zagreba
  • 3. Nalazi na mjestu otkrivanja
  • 4. Prvi spomen Zagreba u povijesti
  • 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu
  • 6. Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja
  • 7. Medvedgrad
  • 8. Osmanlijska opasnost
  • 9. Gradska znamenja
  • 10. Laška Ves i Nova Ves
  • 11. Občina slavni Kaptolom zagrebački
  • 12. Gradnja katedrale
  • 13. Glavni portal katedrale
  • 14. Unutrašnjost katedrale
  • 15. Bolléova obnova katedrale
  • 16. Župa i župna crkva Sv. Marka
  • 17. Barokni oltari crkve Sv. Marka
  • 18. Cehovi na Gradecu i Kaptolu
  • 19. Meštri kraljevskog varoša i Kaptola
  • 20. Novi sustav gradske uprave
  • 21. Redovnici potiču pobožnost i obrazovanje
  • 22. Redovnice Svete Klare
  • 23. Štovanje Blažene Djevice Marije
  • 24. Velikaši na Gradecu
  • 25. Parkovi i šetališta
  • 26. Život u podgrađu
  • 27. Doba Hrvatskog narodnog preporoda
  • 28. Ban Josip Jelačić
  • 29. Iz domova u vrijeme bidermajera
  • 30. Građanska društva
  • 31. Temelji modernoga grada
  • 32. Ilica postaje glavna trgovačka ulica
  • 33. Iz fotografskog atelijera
  • 34. Donji grad
  • 35. Kazališni život
  • 36. Komunalna djelatnost
  • 37. Život u društvima
  • 38. Senzacije s početka 20. stoljeća
  • 39. Odjeci s bojišnice
  • 40. Kuća i život
  • 41. Drugi svjetski rat
  • 42. U socijalističkoj stvarnosti
  • 43. Zagrebačka škola crtanog filma
  • 44. Zagreb u samostalnoj državi Hrvatskoj
  • 45. Odjeci zagrebačkih događanja
  • 46. Radna soba Ivana pl. Zajca
  • 47. August Šenoa i Zagreb
  • 48. Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina
  • 49. Zbirka mehaničkih glazbenih automata Ivana Gerersdorfera
  • 50. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina
  • Naslovnica
  • /
  • O muzeju
  • /
  • Odjeli
  • /
  • Stalni postav
  • /
  • Zbirke
  • /
  • Izložbe
  • /
  • Izdanja
  • /
  • Novosti
  • /
  • Projekti i edukacija
  • /
kontakt | impressum | |
 

Stalni postav 33. Iz fotografskog atelijera

Pojavom dagerotipije započela je prava revolucija u području vizualnoga. U Zagrebu je njezina buduća uloga uočena već u godini njezina nastanka - 1839. godine, a vijest o prvom zagrebačkom dagerotipistu objavljena je samo godinu dana poslije.

Zagreb je prvog stalnog fotografa dobio 1856. godine. Bio je to Franjo Pommer, doseljenik iz Danske. Nakon njega pojavit će se niz vrsnih fotografa a s njima će se otvoriti i mnoštvo atelijera. Ipak, u ranim danima zagrebačke fotografije treba osobito istaći tri majstora - Franju Pommera, Julija Hühna i Ivana Standla. Zahvaljujući njima Zagreb je nedugo po iznalasku fotografije ugledao svoje lice u njezinome zrcalu. Njihove najranije snimke Zagreba i Zagrepčana prvi su autentični dokumenti o životu i izgledu našega grada u to vrijeme.

Fotografskim izričajem ukazali su na vrijednosti koje sagledane s kulturno-povijesnoga gledišta prelaze lokalne okvire, uklapajući nas i na tom području u široki europski kulturni krug. Svojim su radom postavili temelje na kojima će se razvijati fotografska umjetnost sve do kraja stoljeća - do pojave prvih fotoamatera.

Zdenko Kuzmić

Copyright © 2007 Muzej grada Zagreba. | Izrada i održavanje: Novena d.o.o.