Odjeli Odjel dokumentacije
Odjel dokumentacije Muzeja grada Zagreba je osnovan 2001. godine sa svrhom digitalizacije muzejske građe te prikupljanja, organiziranja i vođenja sekundarne dokumentacije: fotodokumentacije, tiskane, audio i video građe koja se odnosi na fundus, povijest i djelatnost Muzeja. Nakon uspostave Odjela započeli su i poslovi koordinacije i nadzora vođenja primarne dokumentacije.
U Odjelu su pohranjeni prvi katalog – kartoteka muzejskih predmeta, inventarne knjige te abecedna i predmetna inventarna kartoteka muzejskih predmeta, u kojima je inventirana građa muzejskog fundusa od osnivanja Muzeja 1907. godine do 25. travnja 2006. godine. Prva inventarna knjiga nosi naziv Iskaz predmeta Muzeja slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba redom kako su za muzej stigli: otpočeto 7.9.1907. godine.
Nakon prvih upisa inventiranje građe nastavilo se sustavno voditi do 1926. godine na predmetnim kartonima. Katalog muzejskih predmeta sadrži 1.003 predmetna kartona. Sve inventarne knjige, inventarna kartoteka i predmetni kartoni su digitalizirani, pretraživi i dostupni za istraživanje.
Od travnja 2006. godine dokumentacija se vodi u računalnoj bazi izrađenoj prema smjernicama ICOM/CIDOC-a te Zakonu o muzejima Republike Hrvatske. Odjel koordinira i usklađuje unos primarne dokumentacije u bazu M++ , surađuje u razvoju programa i izrađuje tezauruse primarne i sekundarne dokumentacije.
Dokumentiranje djelatnosti u organizaciji ili suorganizaciji Muzeja grada Zagreba te popratni i dopunski sadržaji unose se u računalni program S++. Metapodaci i sakupljeni materijali organizirani su prema fondovima sekundarne dokumentacije:
- Dokumentacija o izložbama
- Dokumentacija o posebnim događanjima
- Fototeka
- Videoteka
- Fonoteka
- Hemeroteka
- Stručni i znanstveni rad
- Medijateka
- Dokumentacija o konzervatorsko–restauratorskim radovima
Jedinice u fondovima primarne i sekundarne dokumentacije te jedinice unutar sekundarne dokumentacije međusobno su povezane prema sadržaju. Zahvaljujući takvom načinu organiziranja dokumentacije, lako se može dobiti informacija i kompletan uvid u građu muzejskog fundusa, u izložbe u organizaciji Muzeja, gostujuće izložbe i one obrazovnog karaktera, posebna događanja u Muzeju, objavljivanje djelatnosti Muzeja u medijima te audio, vizualnu i audio-vizualnu dokumentaciju vezanu uz fundus, djelatnost i povijest Muzeja.
U budućnosti Odjel dokumentacije planira uvesti evidenciju o pedagoškoj djelatnosti, dokumentaciju o marketingu i odnosima s javnošću te dokumentaciju o osnivanju i povijesti Muzeja, u suradnji sa stručnim djelatnicima. Ažuriranjem podataka, nadopunom postojećih fondova, osiguravanjem pohrane te projektima digitalizacije Odjel čuva građu i čini ju dostupnom javnosti i stručnjacima.
Za korisnike, moguće su narudžbe digitalne građe i usluge skeniranja prema navedenim uvjetima:
- Uvjeti korištenja građe
- Cjenik
- Obrazac za korištenje građe
Radno vrijeme za vanjske korisnike: utorak i četvrtak od 10-12h
Voditeljica Odjela dokumentacije: Dajana Batinić, viša dokumentaristica
1. Dokumentacija o izložbama
Dokumentacija o izložbama sadrži podatke i materijale vezane uz izložbe koje su održane u organizaciji ili suorganizaciji Muzeja grada Zagreba. Prva interna baza izložbi koja je nastala prije uvođenja računalnog programa S++ obuhvaćala je 306 izložaba, koje su rezultat iscrpnog istraživanja i prikupljanja popratnih dokumenata. Danas je evidentirano više od 460 izložaba.
Najstarija sačuvana dokumentacija je: pozivnica za izložbu Zagreb u početku 19. stoljeća iz 1956. godine, katalog Slike Zagreba od 16. do 19. stoljeća izdan 1957. godine i plakat izložbe Hrvatska u XVII stoljeću, održane od 9. do 17. lipnja 1958. u Muzeju grada Zagreba.
Sustavno vođenje svih fondova sekundarne dokumentacije i njihova međusobna povezanost omogućava jednostavan i sveobuhvatan uvid u izložbe. U zapisu izložbe mogu se pregledati fotografije izložbe, poslušati prilozi objavljeni u radijskim emisijama, pregledati TV-prilozi, pročitati što je o izložbi objavljeno u tisku i steći uvid u sva događanja vezana uz pojedinu izložbu. Metapodatke kao i fizički pohranjene materijale o izložbama koriste najviše stručnjaci u ustanovi, u stručnom radu, pripremi izložbi i događanja, a najviše za prezentacije. Fond je u potpunosti dostupan vanjskim korisnicima.
2. Dokumentacija o posebnim događanjima
Dokumentacija o posebnim događanjima obuhvaća akcije, donacije, koncerte, posjete, predavanja, predstave, predstavljanja, promocije, dodjele nagrada, proslave i skupove kojima je Muzej grada Zagreba organizator ili suorganizator. Fond posebnih događanja je nastao iz potrebe da se razdvoji izložbena djelatnost Muzeja od ostalih događanja koja su se održavala u Muzeju grada Zagreba. Nakon prebacivanja podataka iz interne baze u računalni program S++ nastavilo se sa vođenjem ovog fonda u kojemu su prva upisana događanja iz 1950. godine, predavanja tadašnjeg ravnatelja dr. Franje Buntaka u Radničkom domu o povijesti Zagreba. Do sada je evidentirano više od 140 događanja. Današnja događanja, nastala često kao dopune ili dijelovi projekata i izložbi tako su i dokumentirana i povezana s ostalim fondovima, te su pretraživa i dostupna pojedinačno i unutar sadržajnih cjelina. Zahvaljujući povezanosti fondova dostupni su svi dokumenti i fotografije događanja kao i medijski odjek događanja.
3. Fototeka
Dokumentarne fotografije Muzeja grada Zagreba objedinjene u fond Fototeke predstavljaju iznimno važnu građu koja bilježi djelatnost Muzeja kroz fotografije muzejskih predmeta, stalnih postava, povremenih kao i gostujućih izložba, raznih događanja održanih u Muzeju, djelatnika, donatora i prijatelja Muzeja. Najstarije fotografije, tj. fototečna građa koja se čuva u Muzeju grada Zagreba, potječe iz dvadesetih godina 20. stoljeća. Današnji fondovi Fototeke i Hemeroteke najstariji su fondovi sekundarne dokumentacije koji se prikupljaju, čuvaju i obrađuju u Muzeju grada Zagreba.
U prošlosti, Fototeka Muzeja grada Zagreba bila je sastavni dio Zbirke fotografija, fotografskog pribora i razglednica te su se dokumentarne fotografije unosile u zajedničku knjigu inventara, odnosno od 1943. u posebnu inventarnu knjigu Zbirke fotografija, a vodili su je knjižničarka Milica Stilinović, kustosi Vanda Ladović, Zdenko Kuzmić i Slavko Šterk. Broj dokumentarnih fotografija fonda Fototeke povećava se zapošljavanjem prvog muzejskog fotografa Vladimira Guteše 1953. godine. Otada se počinju sustavno fotografirati povremene izložbe održane u Muzeju kao i stalni postav.
Dolaskom fotografa Josipa Vranića 1961. godine te njegovog nasljednika Miljenka Gregla 2000. godine, uz fotografiranje izložaba i promjena stalnog postava te događanja, težište snimanja postaje fotografsko dokumentiranje muzejskih predmeta kao i zbirki - donacija o kojima skrbi Muzej. Na taj način dolazi do velikog priljeva fotografija, dijapozitiva i negativa u Fototeku. Primjenom nove tehnike muzejski fotografi snimaju video zapise za fond Videoteke.
Reorganizacijom Zbirke fotografije, fotografskog pribora i razglednica 16. listopada 2003. godine Fototeka je izdvojena iz navedene Zbirke kao samostalna jedinica audiovizualnih fondova te je pripala Odjelu dokumentacije Muzeja grada Zagreba.
Danas Fototeka broji preko 15.000 fotografija s tendencijom ubrzanog rasta broja građe zahvaljujući novim tehnologijama. Uz fotografije (crno-bijele i u boji) različitih formata te digitalne, u fond Fototeke spadaju i negativi različitih formata te dijapozitivi. Fotografije, negativi i dijapozitivi pohranjeni su u depou te se sustavno izrađuju digitalne kopije u svrhu zaštite originalne građe. Fototečna građa vodi se u računalnom programu S++ koji je dio integriranog programa M++ za obradu muzejske dokumentacije.
Fotografije iz fonda Fototeke Muzeja grada Zagreba razvrstane su po tematskim jedinicama:
- muzejski predmeti
- stalni postavi
- izložbe u organizaciji ili suorganizaciji Muzeja
- interijeri i eksterijeri Muzeja
- depoi i radne prostorije
- Zbirke izvan Muzeja - Donacije gradu Zagrebu: Zbirka - stan arhitekta Viktora Kovačića, Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže, Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar, Ambijentalna zbirka kipara Roberta Frangeša – Mihanovića, Zbirka Margite i Rudolfa Matza
- događanja: akcije, predavanja, predstavljanja knjiga i dr., promocije, prezentacije, konferencije i sastanci, proslave i obljetnice, dodjele priznanja i nagrada
- donacije i donatori
- adaptacija povijesnog kompleksa zgrada Opatička 20 - 22 za potrebe Muzeja grada Zagreba
- arheološka istraživanja u Muzeju
- arheološka istraživanja u organizaciji ili suorganizaciji Muzeja
- pedagoško-andragoški rad
- reklamni izlozi i ormarići
- konzervatorsko-restauratorski zahvati
- djelatnici
- izleti i stručna putovanja
Dokumentarna građa iz fonda Fototeke koristi se za muzejske projekte (izložbe, katalozi, monografije i ostale publikacije, mrežna stranica) te također stoji na usluzi vanjskim korisnicima. Kao primarni zadatak rada u Fototeci provodi se digitalizacija stare fototečne građe u svrhu njene zaštite, kao i lakše dostupnosti za korisnike.
Muzej grada Zagreba u Opatičkoj ulici 8, Dvorana VII: stilska soba s neobaroknom garniturom, 1945.
Muzej grada Zagreba u Opatičkoj ulici 20, Dvorana II: srednji vijek s crtežima Mije Bišćana, 1954/55.
Muzej grada Zagreba u Opatičkoj ulici 20, Dvorana VII: barok, 1977.
4. Videoteka
Videoteka je fond sekundarne dokumentacije u kojemu se čuvaju i dokumentiraju audio-vizualni sadržaji koji se odnose na povijest i djelatnost Muzeja grada Zagreba. Kao i fondovi Fototeke i Fonoteke više od 740 video-zapisa razvrstano je po tematskim jedinicama:
- Izložbe i događanja - video-materijali koji su korišteni na izložbama i događanjima, snimke prostornog i likovnog oblikovanja postava izložbi, otvorenja, postavljanja i rastavljanja izložbi kao i drugih događanja te televizijske objave
- TV-emisije u kojima su gostovali djelatnici Muzeja
- arheološka istraživanja na lokaciji Muzeja grada Zagreba i u organizaciji Muzeja
- adaptacije Muzeja grada Zagreba
- stalni postav
- zbirke izvan Muzeja
- prilozi o predmetima iz fundusa
- filmovi koji su nastali u suradnji s Muzejom grada Zagreba
- domjenci i proslave
- izleti i stručna putovanja
- pedagoško-andragoški rad
- usmena povijest
Jedinice fonda videoteke unose se u računalni program S++, digitaliziraju i pohranjuju te su zahvaljujući povezanosti fondova i digitalizaciji lako pretraživi i dostupni stručnjacima u Muzeju i vanjskim korisnicima.
5. Fonoteka
Fonoteka je fond sekundarne dokumentacije u kojemu se čuvaju i dokumentiraju audio sadržaji koji se odnose na fundus te povijest i djelatnost Muzeja grada Zagreba. Više od 420 audio zapisa je razvrstano po tematskim jedinicama:
- izložbe i događanja - prilozi objavljeni na radijskim postajama. Audio-prilozi dokumentiraju najave izložaba i događanja, javljanja sa konferencija za tisak. To su kratke ili opsežne informacije o izložbama i događanjima ili samo obavijesti o održavanju programa.
- stalni postav i predmeti iz fundusa MGZ-a
- djelatnici Muzeja, koji su gosti emisija ili tema video-priloga
- arheološka istraživanja u organizaciji Muzeja grada Zagreba
- usmena povijest koja sadrži audio-priloge o mjestima i osobama koje su bitne za stalni postav, zbirke i zbirke - donacije te ostale muzejske projekte
- glazbeni CD-i nastali digitalizacijom fundusa MGZ-a
Jedinice fonda Fonoteke se unose u računalni program S++, digitaliziraju i pohranjuju, te su zahvaljujući povezanosti fondova i digitalizaciji lako pretražive i dostupne stručnjacima u Muzeju i vanjskim korisnicima.
6. Hemeroteka
Hemeroteka, uz fond Fototeke, najstariji je fond sekundarne dokumentacije u Muzeju u kojem se prikupljaju, dokumentiraju i pohranjuju novinski članci o povijesti, fundusu, djelatnosti i stručnom osoblju Muzeja grada Zagreba. Hemeroteka je prije osnivanja Odjela dokumentacije bila sastavni dio Hemeroteke grada Zagreba, koja se vodi u sklopu knjižnice Muzeja. U tom razdoblju, novinski članci su se izrezivali iz novina, skenirali, obrađivali u internoj bazi. Nakon uvođenja računalnog programa S++, novinski članci preuzimaju se digitalizirani, obrađuju, pohranjuju i povezani s ostalim fondovima mogu se lako pretražiti i jednostavno koristiti. Fond Hemeroteke sadrži više od 1.650 novinskih članaka.
7. Stručni i znanstveni rad
Stručni i znanstveni rad je fond sekundarne dokumentacije u kojem se pohranjuju i dokumentiraju stručni i znanstveni radovi djelatnika Muzeja grada Zagreba.
8. Medijateka
Medijateka je fond sekundarne dokumentacije u kojem se pohranjuju i dokumentiraju u računalnom programu S++ digitalni i digitalizirani sadržaji, koji se odnose na Muzej grada Zagreba, ali nisu dokumentirani i pohranjeni u ostalim fondovim sekundarne dokumentacije. Medijateka sadrži više od 130 DVD-ova.
9. Dokumentacija o konzervatorsko–restauratorskim radovima
Dokumentacija o konzervatorsko–restauratorskim postupcima je najnoviji fond u sekundarnoj dokumentaciji koji se počeo voditi 2010. godine. Namjera je sakupiti i dokumentirati sva sačuvana izvješća, dokumente i fotografije o konzervatorsko–restauratorskim postupcima izvedenim na predmetima iz fundusa Muzeja. Do danas je uvršteno i obrađeno 7 zapisa o konzervatorsko–restauratorskim postupcima.
Vezani publicirani radovi
Batinić, Dajana. Dokumentacija Muzeja grada Zagreba u utemeljiteljskoj fazi od 1907. do 1926. godine. // Informatica Museologica. 41, 1-4(2010), str. 131-137.