Sjećanja Krležinih suvremenika – Eduard Galić u razgovoru s Goranom Matovićem na Krležinom Gvozdu 23, 5. listopada 2016.

datum početka/završetka: 05.10.2016. / 05.10.2016.
vrijeme održavanja: 18 sati
organizator: Muzej grada Zagreba

U srijedu, 5. listopada 2016. u 18 sati, u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža, Krležin Gvozd 23, prema zamisli Gorana Matovića Muzej grada Zagreba priređuje novi program iz ciklusa Sjećanja Krležinih suvremenika u kojemu sudjeluje filmski i televizijski redatelj i scenarist Eduard Galić.

Nakon Sjećanja Predraga Matvejevića, Velimira Viskovića, Bore Ćosića, Željka Senečića, Marije Ujević Galetović, Slavka Goldsteina, IreneVrkljan i Branislava Glumca, memorijski niz nastavljamo s Eduardom Galićem koji se u autentičnom prostoru Krležinog doma sjeća susreta s velikim piscem.

S Eduardom Galićem razgovara Goran Matović.
 

Eduard Galić jedan je od najproduktivnijih hrvatskih redatelja čija stvarateljska karijera traje više od 45 godina. Režirao je brojne televizijske drame, serije i emisije različitih formata, dokumentarne filmove, tri igrana filma itd.

U drugoj polovini sedamdesetih godina režira Krležina djela. U suradnji s književnikom Ivanom Kušanom trebao je realizirati i seriju prema Krležinom romanu Banket u Blitvi, no iz nepoznatih razloga taj već skoro dovršen projekt tadašnji direktor televizije zaustavlja. Dramsku seriju Povratak u Vučjak režira sredinom osamdesetih, a 2000. snima dokumentarni film o Krleži.

Sjećanja Krležinih suvremenika filmski se snimaju kao trajni dokument o Krleži i njegovim suvremenicima. Krleža pripada prošlosti, ali i budućnosti. On je most što veže svjetove i vremena pa kao takav može biti orijentir, mjera i kriterij našeg trajanja na ovom prostoru.

Program je organiziran uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.
 

U Krležinom stanu uživali smo u razgovoru s redateljem i scenaristom Eduardom Galićem. Intenzivno se družio s Krležom pred sam kraj njegovog života dok je po scenariju Ivana Kušana pripremao snimanje serije prema Krležinom romanu Banket u blitvi, koja na kraju, zbog promjene rukovodstva na televiziji, nikada nije snimljena. Ispričao nam je sjajnu anegdotu koja šarmantno oslikava Krležinu potrebu za apsolutnom kontrolom nad svime što se tiče njegovih djela i gotovo dječju sujetu tako svojstvenu velikim ljudima. Razgovor se vodio o glumcima koji će igrati tri glavna lika u Banketu u Blitvi – Nielsena, Barutanskog i Karinu. Oko muških likova su se uspjeli dogovoriti iako je Edo Galić zamislio Radu Šerbedžiju kao Nielsena i Mustafu Nadarevića kao Barutanskog, dok je Krleža inzistirao da bude obrnuto. Kad ga je Krleža upitao "A tko će igrati Karinu?", Edo Galić je, znajući za Krležinu taštinu i nemajući pojma koja bi naša glumica mogla odigrati tako snažnu ulogu, odgovorio: "Romi Schneider!" Krleža je bio zadovoljan. Niti jednom gestom nije dao naslutiti da je svjestan šale. Samo je rekao "Može!" dok su mu se oči caklile od sreće kao u malog djeteta....