Šesnaeste "Žive slike" u Muzeju grada Zagreba, 14. i 15. veljače 2015.

datum početka/završetka: 14.02.2015. / 15.02.2015.
vrijeme održavanja: 11.00 - 14.00 sati
organizator: Muzej grada Zagreba

Muzej grada Zagreba već šesnaestu godinu tijekom zadnjeg vikenda fašnika priređuje edukativni program Žive slike.

Taj nekomercijalni muzejski projekt, organiziran po uzoru na slično događanje koje je priređivano krajem 19. st. u Zagrebu, zasniva se na kostimiranju svih djelatnika Muzeja, vanjskih suradnika i prijatelja Muzeja u likove iz zagrebačke prošlosti. Likovi se posjetiteljima predstavljaju u prvom licu tumačeći osobnu povijest i povijest grada u vremenu u kojem su živjeli.

U stalnom postavu Muzeja s posjetiteljima razgovaraju i povijesna događanja tumače kralj Bela IV., prvi zagrebački biskup Duh, Crna kraljica Barbara Celjska, klarisa Judita Petronila Zrinska, barunica Ana Marija Rauch, arhitekt Viktor Kovačić, pjesnik Tin Ujević, dramska umjetnica Nina Vavra, izumitelj Slavoljub Penkala, trgovac Naum Mallin, gradski sudac Adam Balogh, prva kondukterka Paula Landsky i drugi.

Uveli smo i neke nove likove:

U povodu 200. obljetnice rođenja, oživljeni lik biskupa Josipa Jurja Strossmayera (Osijek, 1815. – Đakovo, 1905.) govorit će posjetiteljima o gradnji đakovačke katedrale, Ilirskom pokretu, osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te o zbirci slika starih majstora koju je darovao JAZU. Biskup Strossmayer pomagao je rad hrvatskih škola, knjižnica, časopisa, umjetnika i novinara. Manje je poznato da je njegovim zalaganjem Marija Jurić Zagorka primljena u uredništvo Obzora, unatoč protivljenju uredništva. Tako je biskup Strossmayer postao pionirom borbe za ženska prava.

Arhitekt Željko Kovačić vodio je obnovu zagrebačke crkve sv. Blaža 100 godina nakon njezine izgradnje. Na Živim slikama tumačit će lik arhitekta Viktora Kovačića koji je crkvu projektirao. Zbog tadašnjih ratnih prilika, ali i zbog smjenjivanja Viktora Kovačića s vođenja gradnje, unutrašnjost crkve nije dovršena. Arhitekt Kovačić posjetiteljima će govoriti o projektu i izgradnji crkve početkom 20. stoljeća te o njezinoj obnovi 2015. godine, čime je crkva dobila svoj konačni izgled.

Na Živim slikama najavljujemo i planirane izložbe Muzeja grada Zagreba, ali i drugih zagrebačkih muzeja. Tako najavljujemo izložbu posvećenu arhitektu Hermannu Bolléu koja će se održati u Muzeju za umjetnost i obrt. Marija Bollé, supruga arhitekta Hermanna Bolléa, govorit će o svojem suprugu i njegovu radu nakon dolaska u Zagreb, 1879. godine. Bračni par vjenčao se u Beču. Marija i Hermann Bollé i njihova posvojena kćerka Herta živjeli su u Zagrebu u stambenoj najamnoj zgradi u Žerjavićevoj ulici 4. Zgradu je projektirao Hermann Bollé, a obitelj je živjela u reprezentativnom stanu na prvom katu.

Novi lik na Živim slikama je i zagrebački trgovac Naum Mallin, koji će govoriti o putovanju na Prvu svjetsku izložbu u Londonu, u rujnu 1851. godine. Na dugotrajno putovanje krenuo je diližansom iz Zagreba, a potom nastavio vlakom.

Tin Ujević govorit će o svojemu životu u Parizu od 1913. do 1919. godine, gdje se susretao i družio s Apollinaireom, Trockim, Picassom, Modiglianijem i drugima.

Ove godine kroz izložbu Odjeci s bojišnice – Zagreb u Prvom svjetskom ratu posjetitelje će voditi: veletrgovac i mecena Šandor Aleksander, tajnica Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć Klotilda Cvetišić, osnivač zagrebačke ortopedije dr. Božidar Špišić, bolničarka Hana Mašek, kipar Robert Frangeš Mihanović, veterinarka u Stabilnoj bolnici erarskih konja, vojnik 25. pješačke pukovnije i drugi.

Žive slike su besplatno događanje, "dani otvorenih vrata" za posjetitelje Muzeja.

Neki od likova koji će na Živim slikama posjetitelje upoznavati sa zagrebačkom svakodnevicom u vrijeme Prvoga svjetskog rata su:

Šandor Aleksander – trgovac i mecena, zagrebački gradski zastupnik i predsjednik trgovačkog društva Merkur (od 1910.). Djelujući u Društvu za promet stranaca poticao je i razvoj hrvatskog turizma. Bio je dioničar brojnih značajnih tvrtki u obiteljskom vlasništvu, kojima je upravljao njegov brat Samuel David. Skoro sve svoje prihode trošio je u humanitarne svrhe. U vrijeme Prvog svjetskog rata osnovao je u Zagrebu pripomoćnu kuhinju za članove obitelji vojnika na bojištu, koja je prerasla u dobrotvorno društvo Prehrana. Do 1925. god. Prehrana je podijelila 15 milijuna besplatnih obroka.

Klotilda Cvetišić – tajnica Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć u vrijeme Prvog svjetskog rata. Odbor se brinuo za udovice i djecu poginulih vojnika. Jedna od najpoznatijih akcija Odbora bilo je postavljanje spomen-lipe na Jelačićevom trgu u koju su Zagrepčani postavljali čavle – za svaki su čavao davali po jednu krunu, a taj je novac prikupljan u humanitarne svrhe. Klotilda Cvetišić bila je nadzornica ženskih stručnih škola u Hrvatskoj te prvi ženski profesor u Hrvatskoj.

Dr. Božidar Špišić – vlastitim je sredstvima 1908. god. u Zagrebu osnovao prvi ortopedski zavod na jugoistoku Europe. Ratno ministarstvo u Beču je na Špišićev prijedlog 1915. god. odobrilo osnivanje javnog ortopedskog zavoda u prizemlju Obrtne škole na Kazališnom trgu, gdje je provizorno bila smještena Bolnica Crvenog križa. Zanimljivo je da je napisao tekst i skladao himnu ortopeda.

Bolničarka Hana Mašek – iskazala se požrtvovnim radom za koji je 6. travnja 1916. godine odlikovana srebrnom počasnom kolajnom Crvenog križa s ratnom dekoracijom. Na dan objave rata 28. srpnja 1914., u Jutarnjem listu objavljen je poziv Zagrepčankama da se organiziraju kao "sestre bolničarke". Isti dan održan je sastanak u Starčevićevom domu. Prijavilo nekoliko stotina žena svih društvenih slojeva, za koje su oganizirani bolničarski tečaji u Bolnici milosrdne braće i Bolnici milosrdnih sestara. Jedna od njih je bila i gospođica Hana Mašek.

Veterinarka Ana – Zagrepčanka zaposlena u Stabilnoj bolnici erarskih konja u Vinkovcima. Bolnica je osnovana početkom rata u preuređenoj ciglani. Već do rujna 1915. god. tamo je liječeno više od 2000 konja. Stalna potreba za opskrbom, prijenosom teškog naoružanja i transportom vojnih trupa iziskivala je iznimno velik broj konja korištenih u ratu. Samo u ožujku 1917. na opskrbnim listama carske i kraljevske vojske bilo je oko milijun grla konja i drugih teglećih životinja u operativnim zonama.

Više o događanju možete vidjeti na mrežnoj stranici Živih slika.

Ove godine Žive slike održavaju se u subotu 14. i nedjelju 15. veljače 2015., od 11 do 14 sati.

U sklopu manifestacije, u predvorju Muzeja u subotu, 14. veljače od 11 do 14 sati bit će organizirana radionica fašničkih maski.

Radionica je namijenjena svim uzrastima. Zainteresirani posjetitelji moći će sami izraditi masku kojom će prekriti svoje lice te se potom zaputiti u prošlost grada razgovarajući s oživljenim povijesnim likovima. Da biste izradili masku, trebat će vam samo 5 do 10 minuta i vaša pustolovina može započeti. U tome će vm pomagati voditeljice Lidija Fištrek, dizajnerica i Vesna Leiner, viša muzejska pedagoginja.

Na Živim slikama sudjelovat će i tumač za hrvatski znakovni jezik čime ovo događanje želimo približiti i osobama s invaliditetom.

Radujemo se vašem dolasku!



Gradski sudac Adam Balogh



Ban Josip Jelačić                                                                                  Operna pjevačica Milka Trnina



Gradski stražar



Ranjeni vojnik iz Prvog svjetskog rata                                                Cabaret dama Micika Žličar



Šnel fotograf                                                                                            Spikerica TV Zagreb