Jubilarne, petnaeste "Žive slike" u Muzeju grada Zagreba, 1. i 2. ožujka 2014.
datum početka/završetka: 01.03.2014. / 02.03.2014.
vrijeme održavanja: 11.00 - 14.00 sati
organizator: Muzej grada Zagreba
Dragi sugrađani, pozivamo Vas na druženje uz Žive slike u Muzeju grada Zagreba.
Muzej grada Zagreba već 15 godina zadnji vikend fašnika priređuje muzejsko događanje Žive slike. Taj nekomercijalni i edukativni muzejski projekt organiziramo po uzoru na slično događanje koje su Zagrepčani priređivali krajem 19. stoljeća.
Djelatnici Muzeja, uz prijatelje i kolege iz susjednih institucija tom se prigodom kostimiraju u povijesne likove iz prošlosti Zagreba te u prvom licu tumače osobnu povijest i povijest grada u vremenu u kojem je određeni lik živio. Sve se događa u prostoru Muzeja grada Zagreba, odnosno u stalnom postavu koji ilustrira gradsku povijest od srednjeg vijeka do 20. stoljeća.
Tako s posjetiteljima razgovaraju i povijesna događanja tumače kralj Bela IV., barunica Rauch, gradonačelnik Mošinski, gradski stražar, gradski sudac Adam Balogh, prva kondukterka Paula Landsky, Slavoljub Penkala, nogometaši HAŠK-a, dama sa Savskog kupališta i brojni drugi likovi.
Ove godine sudionici Živih slika najavljivat će i izložbe planirane za 2014. godinu: Maksimir – povijest i kvartovski simboli, Filmski grad – tvornica snova, Vrijeme giganata: Zagrebačka industrijska baština 1945. – 1990. te izložbu o stotoj godišnjici početka Prvoga svjetskog rata.
Prošle je godine Žive slike u dva dana posjetilo više od 5.000 posjetitelja.
Žive slike su besplatno događanje, "dani otvorenih vrata" za sve posjetitelje Muzeja.
Radujemo se Vašem dolasku!
Ulaz slobodan!
Neki od likova koji će na Živim slikama posjetitelje upoznavati s našim sljedećim izložbama su:
Štefica Vidačić – zagrebačka ljepotica koja je 1926. godine u hotelu Esplanade izabrana za Miss Jugoslavije, a 1927. godine u Berlinu za Miss Europe. U Njemačkoj je pod imenom Steffie Vida nastavila karijeru kao glumica.
Franjo Serafin Körbler – nadbiskupski nadvrtlar koji je na poziv zagrebačkog nadbiskupa Juraja Haulika iz Beča stigao u Zagreb. U Beču je uređivao park Schönbrunn, a u Zagrebu se brinuo za park Maksimir i biskupski povrtnjak. Danas je u Vlaškoj ulici 72 sačuvana obiteljska kuća F. S. Körblera uz koju su se nekada nalazili biskupski povrtnjaci i staklenici.
Olga Mlinarić – vlasnica jednoga od najreprezentativnijih ljetnikovca s kraja 19. st. – Vile Olga, Rim 84 u zagrebačkom Bukovcu. Obitelj Mlinarić posjedovala je dvije reprezentativne donjogradske palače. Bukovački ljetnikovac, koji je zajedno s gospodarskim objektima bio okružen vinogradom, voćnjakom i parkom, koristili su tijekom ljetnih mjeseci.
Šandor Aleksander – trgovac i mecena, zagrebački gradski zastupnik i predsjednik trgovačkog društva Merkur (od 1910). Djelujući u Društvu za promet stranaca poticao je i razvoj hrvatskog turizma. Bio je dioničar brojnih značajnih tvrtki u obiteljskom vlasništvu, kojima je upravljao njegov brat Samuel David. Skoro sve svoje prihode trošio je u humanitarne svrhe. U vrijeme Prvoga svjetskog rata osnovao je u Zagrebu pripomoćnu kuhinju za članove obitelji vojnika na bojištu, koja je prerasla u dobrotvorno društvo Prehrana. Do 1925. godine Prehrana je podijelila 15 milijuna besplatnih obroka.
Slavoljub Penkala – poznati izumitelj i suvlasnik tvornice za proizvodnju grafitnih mehaničkih olovaka i pisaćeg pribora. Godine 1909. izrađuje zrakoplov po svojim zamislima i nacrtima. U vrijeme izgradnje zrakoplova sagradio je hangar na vojnom vježbalištu u Črnomercu i tako otvorio prvo uzletište u Hrvatskoj. Godine 1910. izveo je prvi javni let u Zagrebu. Godine 1907. na početku Tuškanca Slavoljub Penkala otvorio je laboratorij za proizvodnju kemijskih pripravaka. Tu je izumio insekticid za ubijanje štetočina Krepax i lijek protiv reumatskih bolova Radium D.
Klotilda Cvetišić – tajnica Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Odbor se brinuo za udovice i djecu poginulih vojnika. Jedna od najpoznatijih akcija Odbora bilo je postavljanje spomen-lipe na Jelačićevom trgu u koju su Zagrepčani postavljali čavle – za svaki su čavao davali po jednu krunu, a taj je novac prikupljan u humanitarne svrhe. Klotilda Cvetišić bila je nadzornica ženskih stručnih škola u Hrvatskoj te prvi ženski profesor u Hrvatskoj.
Dr. Božidar Špišić – vlastitim je sredstvima 1908. godine u Zagrebu osnovao prvi ortopedski zavod na jugoistoku Europe. Ratno ministarstvo u Beču je na Špišićev prijedlog 1915. godine odobrilo osnivanje javnog ortopedskog zavoda u prizemlju Obrtne škole na Kazališnom trgu gdje je provizorno bila smještena Bolnica Crvenog križa. Zanimljivo je da je napisao tekst i skladao himnu ortopeda.