Humanost u ratu – predavanja uz izložbu "Odjeci s bojišnice – Zagreb u Prvom svjetskom ratu", 4. i 5. ožujka 2015.
datum početka/završetka: 04.03.2015. / 05.03.2015.
organizator: Muzej grada Zagreba
Srijeda 4. ožujka
od 18 do 19 sati
Marko Vukičević
Socijalno djelovanje gradske uprave
Tijekom Prvoga svjetskog rata, u izmijenjenim društvenim i gospodarskim okolnostima, životne prilike stanovništva grada Zagreba svakodnevno su se pogoršavale. Stoga je gradska uprava svojim djelovanjem, prilagođenom novim zadacima, nastojala pomoći stanovništvu pogođenom izraženim padom životnoga standarda. Poseban angažman gradske uprave vidljiv je u radu Aprovizacijskog odsjeka Gradskoga poglavarstva.
Vijoleta Herman Kaurić
Dobrotvorne akcije »za naše junake« i njihove obitelji
U ratno vrijeme organiziraju se brojne dobrotvorne akcije. Prikuplja se pomoć za vojnike, odnosno njihove obitelji. Mnogobrojna građanska društva i društvena događanja u funkciji su sakupljanja pomoći putem priredaba, koncerata, kazališta i sportskih događanja. Jedna od dobrotvornih akcija po kojima je Prvi svjetski rat postao prepoznatljiv jest »Spomen-lipa« koju je pokrenuo Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć sredinom veljače 1915. godine.
Degustacija torti »Veliki rat« i »Svetozar Borojević« prema receptima iz vremena Prvoga svjetskog rata
Zagrebačke gospođe koje su radile u bolnici Crvenoga križa tijekom Prvoga svjetskog rata priredile su kuharicu s receptima koju su zatim prodavale i time skupljale pomoć za Crveni križ.
Posjetitelji događanja dobit će primjerak popularnog časopisa Vojna povijest.
Četvrtak 5. ožujka
od 18 do 19.15 sati
Kirurg na fronti (čitanje iz memoara Vatroslava Florschütza)
U vrijeme Prvoga svjetskog rata Vatroslav Florschütz služio je kao kirurg 42. domobranske pješačke divizije (u 25. zagrebačkoj, 26. karlovačkoj i 28. osječkoj domobranskoj pješačkoj pukovniji) na srpskom, ruskom i talijanskom ratištu (1914. – 1918.). Od listopada 1917. do siječnja 1918. godine bio je šef Kirurškog odjela Domobranske četne bolnice u Zagrebu. Kraj rata dočekao je kao šef Kirurškog odjela Vojne bolnice u poljskom Lubinu.
Boris Kukić
Zdravstvena skrb za ranjenike u Zagrebu
U početku ratnih sukoba u Zagreb počinje stizati mnogo ranjenika. Stoga je bilo prijeko potrebno organizirati njihov smještaj i skrb. Za to se, uz postojeće bolnice, moralo osposobiti i brojne civilne zgrade. Na dan objave rata, 28. srpnja 1914. godine, pozvane su žene grada Zagreba da se organiziraju kao »sestre bolničarke«. Na poziv se javilo nekoliko stotina žena iz svih slojeva društva. Dolaskom prvih ranjenika u Zagreb zabilježena je povećana pojava raznih zaraznih bolesti. Ipak, zahvaljujući pravovremenoj reakciji, nije došlo do izbijanja ikakvih epidemija u gradu tijekom rata, osim španjolske gripe koja je zadnje godine rata zahvatila gotovo cijeli svijet.
Ana Torić
Uloga životinja u Prvom svjetskom ratu
Vojnici svih zaraćenih strana u Prvom svjetskom ratu bili su izloženi velikim patnjama i naporu, a modernizacija još uvijek nije bila dosegla razinu kojom bi se taj napor olakšao. Prenošenje hrane, oružja i ljudstva, ali i važnih poruka, te velika pomoć sanitetskim jedinicama na prvim crtama bojišnica, samo su dio funkcija koje su životinje uspješno obavljale.
Upravo je zato uloga životinja, s kojima su vojnici Prvoga svjetskog rata dijelili rovove a počesto i sudbinu, jedna od tema brojnih događanja kojima se u Europi obilježava stota obljetnica početka tzv. Velikog rata. Neki od primjera su londonska predstava Ratni konj te pas kao dio motiva s plakata izložbe Gradskog muzeja u Beču. Ima li sličnih primjera i kod nas?