Besplatne radionice za djecu u Muzeju grada Zagreba u studenom
mjesto održavanja: Muzej grada Zagreba
datum početka/završetka: 14.11.2018. / 29.11.2018.
vrijeme održavanja: 11 sati
organizator: Muzej grada Zagreba
Besplatne radionice za djecu u Muzeju grada Zagreba u studenom
Pedagoško-andragoški odjel Muzeja grada Zagreba organizira radionice i u studenom vezane uz povijest našeg grada. Radionice su besplatne i namijenjene djeci.
Stoga, pogledajte raspored, odaberite radionicu koja vam se najviše sviđa i pridružite nam se u upoznavanju s predmetima iz daleke prošlosti Zagreba.
Radionice će voditi Marija Sabolić, muzejska pedagoginja. Na radionice se obavezno prijavite putem e-pošte: msabolic@mgz.hr ili na broj telefona 01/ 4851 361.
Glina – „materijal za sve“
Zdjele, posude, utezi za mreže, pršljenovi za vreteno, perle, idoli – uporabni predmeti iz 8.st. pr. Kr. ostali su sačuvani arheološkim iskopavanjima u Muzeju grada Zagreba. Kroz radionicu sudionici će naučiti koje su sve raznolike predmete od gline koristili ljudi u pretpovijesti, koji je to narod živio na brdu Griču prije nastanka Gradeca, a imat će priliku i sami se iskušati u izradi jednog predmeta.
Radionica potiče saznanje o narodima prošlosti, uči o korištenju dostupnih materijala u prirodi i prilagođavanju materijala za svakodnevicu čovjeka. Uspostavit će poveznicu sa sadašnjicom – koliko predmeta od gline /keramike posjeduju doma i koriste li ih? Od kojeg materijala su načinjeni svakidašnji predmeti današnjice? Sudionici će naučiti sličnosti i razlike u uporabi predmeta od gline nekada i danas.
Korištenjem glinamola ili plastelina sudionici će doći u doticaj s materijalom i razvijati finu motoriku ruku. Upoznat će se s glinom kao materijalom te uporabom gline u prošlosti.
Gornji grad na karti
Početak Zagreba možemo datirati nastankom Kaptola – sjedišta zagrebačkog biskupa, osnovanog u 11. st. od strane ugarskog kralja Ladislava I. te osnivanjem slobodnog kraljevskog grada Gradeca u 13. st. od strane kralja Bele IV. Zajednički ta dva grada čine najstariju povijesnu jezgru glavnog grada Republike Hrvatske.
Kroz radionicu osvijestit ćemo koja su to obilježja srednjovjekovnog grada, razlike između grada i sela, kakve to grad ima povlastice, koja je razlika između Gradeca i Kaptola. Naučit ćemo koja su to vizualna obilježja Gornjeg grada koja dijele Gradec i Kaptol, a čine ih prepoznatljivima i građanima Zagreba i turistima koji ga posjećuju (katedrala, Kamenita vrata, crkva Sv. Marka, itd.).
Sudionici na radionici dobit će zadatak da pomoću tuša i pera uz prvu poznatu kartu Gradeca i Kaptola, od strane bečkog kartografa Nicolla Angellinija iz 1566.g., izrade svoju kartu i nauče prostorno smjestiti Gradec i Kaptol te njihova glavna obilježja.
Vjerska obilježja Gradeca i Kaptola - crkva sv. Marka i zagrebačka katedrala
Zagrebačka biskupija osnovana je 1094.g. od strane ugarskog kralja Ladislava te radi rezidencije biskupa i prebendara nosi naziv Kaptol. Kada se osniva Gradec na brdu Griču postavljaju se i temelji buduće gradske župe s glavnom crkvom sv. Marka (evanđelista). Zbog čestih razmirica između Gradeca i Kaptola, župnik crkve sv. Marka nije smio biti svećenik iz Zagrebačke biskupije, a plaćali su ga sami građani. Crkve su ujedno bile i pokrovitelji umjetnosti – tako da stalni postav Muzeja grada Zagreba čuva ostatke oltara, nadgrobnih ploča te glavnog portala katedrale.
Sudionici radionice naučit će o nastanku crkve sv. Marka i zagrebačke katedrale, čija imena svetaca nose i zašto, te glavna stilska obilježja.
Uz pomoć paus papira, šestara i flomastera sudionici radionice će izraditi svoje vitraje.
Zlatna bula – kralj Bela IV. i nastanak Gradeca
Zlatnom bulom kralja Bele IV. iz 1242.g. nastaje novo naselje građana na brdu Grič. U tekstu Zlatne bule kao jedan od najvažnijih zadataka građana Gradeca je izgradnja gradskih zidina. Naime, 1241.g. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo napali su Tatari koji su opustošili područje kojim su prolazili u lovu na odbjeglog kralja Belu IV. Čvrste zidine odvajale su grad od sela, pružale slobodu svojim građanima, a utočište svima kojima je bilo potrebno. Temelji Muzeja grada Zagreba nalaze se na nekadašnjim srednjovjekovnim zidinama grada, a može ih se vidjeti i unutar stalnog postava.
Sudionici radionice osvijestit će važnost pisanog dokumenta kralja Bele IV. kao početak razvijanja Gradeca kao srednjovjekovnog grada, upoznat će se s odredbama zlatne bule i na koji način su uređena prava i obaveze građana na Gradecu, te osjećajem sigurnosti, napretka, slobode, ali i skučenosti koje im pruža grad okružen zidinama, a uz pomoć metalne folije, ljepila,škara, olovke, tuša i pisaljke sami će se iskušati u izradi kraljevskog pečata i pisanog dokumenta.
Cehovska škrinja –obrtnici na Gornjem gradu
Cehovi su strukovne organizacije u kojima su se okupljali obrtnici istih ili različitih struka. Nastaju kada gradovi traže redovitu opskrbu kvalitetnom robom. Obrtnici na Gradecu se udružuju u cehove u 15. stoljeću, a time stjecali sigurnije uvjete života i opstanka. Ostarjelim, bolesnim i siromašnim članovima pružala se pomoć, a umrlima se priređivao dostojan sprovod.Članovi ceha su majstori, djetići i šegrti.
Ceh se okupljao uz otvorenu cehovsku škrinju (ladicu). Ona je najstariji predmet vezan uz ceh. Prvi put se spominje u privilegijama ceha ostrugara, bravara, kovača i mačara iz 1521. Škrinja je uvedena zbog praktičnih razloga jer je služila kao blagajna i kao spremnica cehovskih isprava. Oblikom je škrinja podsjećala na kuću pa je stoga postala simbolom ceha, koji je za majstore značio dom, utočište i materijalnu sigurnost.
Sudionici radionice upoznat će se s predmetima zagrebačkih cehovskih organizacija koje su djelovale na Gornjem gradu, predmetima koji su nastajali kao rezultat obrtničkog rada, umješnosti i posvećenosti poslu, a čuvaju se u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba.
Podijeljeni u grupe, sudionici će zajednički izrađivati cehovsku škrinju koja je čuvala glavne cehovske isprave pomoću kartona, metalne folije, olovke, tuša, akrilnih boja.
Marija Sabolić, muzejska pedagoginja
Pedagoško-andragoški odjel