Besplatne radionice u Muzeju grada Zagreba tokom listopada za osnovnoškolce
mjesto održavanja: Muzej grada Zagreba
datum početka/završetka: 17.10.2018. / 31.10.2018.
organizator: Muzej grada Zagreba
Tokom cijelog listopada Pedagoško-andragoški odjel Muzeja grada Zagreba organizira radionice vezane uz povijest našeg grada. Radionice su besplatne i namijenjene djeci osnovnoškolskog uzrasta.
Stoga, pogledajte raspored, odaberite radionicu koja vam se najviše sviđa i pridružite nam se u upoznavanju s predmetima iz daleke prošlosti Zagreba.
Na radionicu se obavezno prijavite muzejskoj pedagoginji Mariji Sabolić putem e-pošte: msabolic@mgz.hr ili na broj telefona 01/ 4851 361.
Gradec i Kaptol - stvaranje grada (Zagreb kao primjer srednjovjekovnog grada)
Radni materijali: tuš, pak-papir, štapići za ražnjiće
Predviđeno vrijeme trajanja radionice: 45 minuta
Predviđeni broj polaznika: 10 - 30 polaznika
Predviđena dob polaznika: 7 - 12 godina
Početak Zagreba možemo datirati nastankom Kaptola – sjedišta zagrebačkog biskupa, osnovanog u 11. st. od strane ugarskog kralja Ladislava I. te osnivanjem slobodnog kraljevskog grada Gradeca u 13. st. od strane kralja Bele IV. Zajednički ta dva grada čine Gornji grad i najstariju povijesnu jezgru glavnog grada Republike Hrvatske.
Kroz radionicu osvijestit ćemo koja su to obilježja srednjovjekovnog grada, razlike između grada i sela, kakve to grad ima povlastice, koja je razlika između Gradeca i Kaptola. Naučit ćemo koja su to vizualna obilježja Gornjeg grada koja dijele Gradec i Kaptol, a čine ih prepoznatljivima i građanima Zagreba i turistima koji ga posjećuju (katedrala, Kamenita vrata, crkva Sv. Marka....)
Polaznici radionice dobit će zadatak da pomoću tuša i pera uz prvu poznatu kartu Gradeca i Kaptola, od strane bečkog kartografa Nicolla Angellinija iz 1566.g., izrade svoju kartu i nauče prostorno smjestiti Gornji grad te njegova glavna obilježja.
Zlatna bula – izrada pečata
Radni materijali: metalna folija, olovka, crvena vrpca, tuš, ljepilo
Previđeno vrijeme trajanja radionice: 45 minuta
Predviđeni broj polaznika: 10-30 polaznika
Predviđena dob polaznika: 7-12 godina
Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo 1241.g. napali su Tatari koji su opustošili područje kojim su prolazili u lovu na odbjeglog kralja Belu IV. Kralj je pronašao utočište na brdu Grič. Nakon što je završila opasnost od Tatara sljedeće 1242.g., Bela IV. se vraća na svoj tron. Gradovima koji su mu pomogli pri bijegu dodjeljuje status slobodnog kraljevskog grada. Tako su i građani na Griču tražili od Bele da im potvrdi kraljevske privilegije. Stavljanjem kraljevskog zlatnog pečata nastaje Gradec – grad slobodnih građana. Polaznici radionice upoznat će se s važnošću pisanog dokumenta, način izrade srednjovjekovne pravne isprave, papirom na kojem je pisana, pismom kojim je pisana i sl. Sami će se okušati u izradi vlastitog zlatnog kraljevskog pečata.
Plesni redovi – doba Hrvatskog narodnog preporoda
Radni materijali: papir, kolaž papir, karton, škare, ljepilo, flomasteri
Predviđeno vrijeme trajanja radionice: 45 minuta
Predviđeni broj polaznika: 10 - 30 polaznika
Predviđena dob polaznika: 7-12 godina
Zagrebačke plesne zabave upotpunjuju sliku društvenog života Zagrepčana 19. stoljeća. Možda je najdojmljiviji ples bio valcer. Napadan i kritiziran, bio je ujedno najpopularniji i omiljeni ples zagrebačkih plesača. Zamjeralo mu se neslavensko podrijetlo, posebice u vrijeme narodnog preporoda kada se intenzivno promicalo domaće i narodno. Građani posjećuju vlastite “purgarske plesove” koji se održavaju u zagrebačkim gostionicama i kavanama. Osiguranjem i pojavom prvih organiziranijih plesova početkom 19. stoljeća, pojavili su se i prvi plesni redovi. Svaki je gost ulaskom u dvoranu dobio malu knjižicu, tzv. plesni red s popisom i rasporedom plesova koji su se trebali plesati te večeri. Uz svaki ples nalazio se slobodan prostor gdje bi plesač ili plesačica upisali ime odabranog plesnog partnera. Za to je bila predviđena malena olovka zataknuta uz plesni red.
Polaznici radionice saznat će kroz muzejski predmet – plesni red kako su se Zagrepčani zabavljali, kako su se ophodili na plesnim zabavama, što se plesalo, što se nosilo, kada je započinjao, a kada završavao društveni život u hrvatskoj prijestolnici te će kroz razgovor usporediti nekadašnji zabavni život Zagrepčana s onim današnjim.
Radni zadatak će se sastojati od stvaranja vlastitog plesnog reda i odabirom popularnih plesova koje bi polaznik radionice sam volio zaplesati.
Nošnja Iliraca – doba Hrvatskog narodnog preporoda
Radni materijali: papir, kolaž, škare, ljepilo, pripremljeni predložak modela
Predviđeno vrijeme trajanja radionice: 45 minuta
Predviđeni broj polaznika: 10 – 30 polaznika
Predviđena dob polaznika: 12-14 godina
Ulazak u 19. stoljeće bio je buran za većinu naroda Europe, pa tako i za Hrvate. Nakon Francuske revolucije i Prve industrijske revolucije dolazi do jačanja srednjeg građanskog sloja. Upravo taj sloj igra ključnu ulogu i na kulturnom i političkom uzdizanju zemlje. Od tiskanja Gajevog pravopisa 1830.g. do uvođenja hrvatskog kao službenog jezika 1848.g., prva polovica 19.st. ostaje jedna od svjetlijih i naprednijih točaka u hrvatskoj povijesti. Zagreb kao glavni grad centar je svih preporodnih zbivanja koja se onda šire i na ostala područja Hrvatske. Radionica će dati kratak prikaz života i djelovanja hrvatskih preporoditelja, s posebnim naglaskom na samu propagandu koja je bila izuzetno jaka i djelotvorna. Narodnjačka surka – posebno osmišljeno odijelo preporoditelja kako bi se razlikovali od drugih političkih opcija (mađarona) predmet je našeg interesa. Stalni postav muzeja čuva dijelove odijela preporoditelja Ljudevita Gaja. Polaznici radionice dobit će zadatak da pomno promotre i uoče detalje na surki preporoditelja te da ponude svoje rješenje kako bi izgledala jedna takva surka u suvremenom ruhu.
Nastanak Gradeca i gradnja zidina (Kamenita vrata, kula Lotrščak i Popov toranj)
Radni materijali: karton, papir, škare, ljepilo, kolaž, flomasteri
Predviđeno vrijeme trajanja radionice: 45 minuta
Predviđeni broj polaznika: 10 - 30 polaznika
Predviđena dob polaznika: 7- 12 godina
Zlatnom bulom kralja Bele IV. iz 1242.g. nastaje novo naselje građana na brdu Grič. U tekstu Zlatne bule kao jedan od najvažnijih zadataka građana Gradeca je izgradnja gradskih zidina. Naime, 1241.g. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo napali su Tatari koji su opustošili područje kojim su prolazili u lovu na odbjeglog kralja Belu IV. Čvrste zidine odvajale su grad od sela, pružale slobodu svojim građanima te utočište svima kojima je bilo potrebno. Temelji Muzeja grada Zagreba nalaze se na nekadašnjim srednjovjekovnim zidinama grada, a može ih se vidjeti i unutar stalnog postava. Polaznici radionice osvijestit će važnost gradnje zidina u povijesti, upoznat će se s načinima gradnje i materijalima, te osjećajem sigurnosti, ali i skučenosti koje im zidine pružaju, a uz pomoć kartona, papira, kolaža, ljepila i škara sami će se iskušati u gradnji zidina na Gradecu.
Sramotna maska i tajne gornjogradskih coprnica
Radni materijali: crni hamer-papir narezan na trake, klamerica, škare, kolaž papir
Predviđeno vrijeme trajanja radionice: 45 minuta
Predviđeni broj polaznika: 10 - 20 polaznika
Predviđena dob polaznika: 10 - 14 godina
Stalni postav Muzeja čuva i mračniju stranu zagrebačke povijesti. Gradski sudac dosuđivao je stroge kazne i za najmanje prijestupe. Osuđeni, ako je bio kriv za klevetanje i svađanje morao je nositi na glavi željeznu masku, zavezan za sramotni stup na trgu sv. Marka da svi građani svjedoče njegovom sramoćenju. Od 16. stoljeća društvo opsjedaju vještice i sudovi imaju pune ruke posla. Prema statistici u Hrvatskoj je najviše progona bilo upravo na Griču u Zagrebu, što se zahvaljuje dobro vođenoj administraciji. Polaznici radionice saznat će kako se to sudilo na Gradecu, koji su bili lakši, a koji teži zločini, i kakve su to kazne snašle osobe osuđene za vještičarenje. Imat će priliku izraditi svoju sramotnu masku i isprobati kako je to bilo nositi je.
Voditeljica Pedagoško-andragoškog odjela
Vesna Leiner, muzejska pedagoginja savjetnica