Žumberak - od prapovijesti do kasne antike
Muzej grada Zagreba u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu, izložba u Arheološkom muzeju
Koncepcija izložbe: Zoran Gregl, Želimir Škoberne
Oblikovanje izložbe: Ivan Ružić
Prve vijesti o arheološkim nalazima u Žumberku koje su dolazile u tadašnji Arkeologički odjel Narodnog muzeja u Zagrebu sežu u drugu polovinu 19. stoljeća. Međutim, tek unatrag dvadeset godina zagrebački su arheolozi započeli sustavne obilaske, a ubrzo potom i pokusna sondiranja te sustavna zaštitna iskopavanja na tome terenu. To je rezultiralo otkrićem mnogih, vrlo vrijednih arheoloških nalazišta iz različitih razdoblja. Iz pretpovijesnog razdoblja potječu ponajprije naselje i nekropola kraj sela Budinjak u središnjem dijelu Žumberačke gore (9 – 5. st. pr. Kr.), a iz razdoblja Rimskog Carstva nekropole paljevinskog tipa u selima Gornja Vas i Bratelji (1 – 2. st. po Kr.). Arheološki materijal s toliko lokaliteta bio je izlagan u više muzeja Hrvatske i Europe, a k tome dio lokaliteta bio je prezentiran in situ; grob iz antičkog razdoblja u Brateljima, u pripremi je prezentacija jednog tumula u Budinjaku, grob br. 48 iz Gornje Vasi je “dignut” i postavljen u središtu Lapidarija Arheološkog muzeja u Zagrebu, a to znači u najstrožem centru grada – Zrinjevac 19.
Dolazak arheologa u svibnju 1982. godine nije bio malo iznenađenje za lokalno stanovništvo. Prekrasna priroda, nezagađen okoliš, ali gotovo nenaseljen kraj, bez asfalta, vode, telefona, razvijenog turizma. Dakako, Žumberčani su bili nepovjerljivi. Arheolozi su došli na temelju dojave tadašnjeg ravnatelja osnovne škole u Kalju, kako se na položaju Ravnice, ispod sela Gornja Vas, pronalaze “neke glinene posude” ili, kako ih oni zovu, “krugle”. Dojava je stigla u Arheološki muzej u Zagrebu do dr. Branke Vikić-Belančić koja se, zajedno sa Zoranom Greglom 24. svibnja 1982. godine zaputila prema Gornjoj Vasi. Nakon što je lociran i pregledan teren na kojem se nalazila rimskodobna nekropola, slijedilo je iznenađenje – na verandi jedne seoske kuće (veranda se na Žumberku zove “ganjak”) nalazila se staklena urna (olla) sa ostalim keramičkim prilozima iz groba. Sve što je toga dana uočeno upućivalo je na postojanje jedne bogate, ali zbog izoravanja veoma ugrožene nekropole pa su već u srpnju iste godine započela istraživanja.
Na nastavak nije trebalo dugo čekati – 1984. godine u Budinjaku je pronađena gradina i nekropola od 141 tumula, čime ju možemo uvrstiti u red najvećih nekropola u ovom dijelu Europe. Rezultati tih istraživanja znače velik doprinos proučavanju srednjoeuropske halštatske kulture starijeg željeznog doba.
Samim time jasan je i razlog postavljanja izložbe Žumberak od pretpovijesti do antike. Nakon dva desetljeća potrebno je ukazati na rezultate terenskih i stručnih istraživanja. Cilj ove izložbe jest upoznati javnost s dosad obrađenim najznačajnijim ostacima iz spomenutih nalazišta. No, želja nam je upoznati javnost i s važnošću ostalih, manje-više slučajno pronađenih nalaza, koji unatoč nedostatnim iskopavanjima u Žumberku mnogo govore o starijoj prošlosti ovog dijela Hrvatske. Poneki nalazi koje pokazujemo izložbom, a čuvaju ih Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej grada Zagreba ili Samoborski muzej, javnosti će prvi puta biti stručno i kataloški prezentirani, a pojedini se prvi puta i objavljuju. Izložba pokazuje da Žumberak nije samo park prirode, nepresušni rezervat biljnog i životinjskog svijeta, nego i veliki čuvar hrvatske kulturne baštine, koju ćemo, nadamo se, još potpunije istraživati ali i sačuvati za buduće naraštaje.
(preuzeto iz kataloga izložbe)
Katalog izložbe
Radovčić, Jakov; Ivan Galović; Želimir Škoberne; Zoran Gregl. Žumberak od prapovijesti do kasne antike / urednica Vesna Herak.
Zagreb : Arheološki muzej u Zagrebu, 2002.
Vezani članci
J. Š. Izložba o nalazima u Žumberku. // Vjesnik, 21. veljače 2002., str. 14.
Vujić otvorio arheološku izložbu o Žumberku. // Jutarnji list, 22. veljače 2002., str. 28.
Jendrić, Dorotea. Zdjelaste kacige i rimsko staklo. // Večernji list, 23. veljače 2002., str. 14.
Jendrić, Dorotea. Zdjelaste kacige i rimsko staklo. // Žumberačke novine, br. 207/208, prosinac 2001./travanj 2002., str. 31.
Jovetić, Goran. Arheološka riznica u parku prirode. // Vjesnik, 23. veljače 2002., str. 15.
Marković, Zorko. Žumberak od prapovijesti do kasne antike. // Vijesti muzealaca i konzervatora. 51, 2-4(2002), str. 42-45.
Škiljan, Robert. Izložba "Žumberak - od prapovijesti do antike". // Samoborski glasnik, 7. ožujka 2002.
Jendrić, Dorotea. Zdjelaste kacige i rimsko staklo. // Žumberačke novine, br. 210/211, studeni 2003., str. 43.