Zagrebački trgovi
Muzej grada Zagreba u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir, treća izložba iz ciklusa Fotografija i mladi
Voditeljica projekta: Vesna Leiner
Muzej grada Zagreba i ove godine nastavlja s projektom Fotografija i mladi. U suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir, raspisan je pozivni natječaj s temom Zagrebački trgovi, na koju su se odazvali učenici od 4. do 8. razreda osnovnih škola grada Zagreba. Po izboru Prosudbene komisije najbolje fotografije izložene su na prigodnoj izložbi.
Muzej grada Zagreba, uz svoju osnovnu djelatnost – sakupljanje, obradu i prezentaciju građe – obavlja i niz drugih zadataka značajnih za širu društvenu zajednicu. Jedan od njih je i pridobivanje novih posjetitelja, posebice onih najmlađih – učenika zagrebačkih osnovnih škola. Za komunikaciju s njima, uz našu vodičku službu, zadužena je i pedagoško-andragoška služba Muzeja. Njen zadatak je, kroz razne interaktivne programe, radionice, izložbe i slično, približiti Muzej posjetiteljima na što neposredniji način te tako uspostaviti kontakt između njih i baštine.
Ovogodišnja akcija obrađuje zagrebačke trgove kao javne prostore i mjesta okupljanja građana. Još u staroj Grčkoj, u 8. st. pr. Kr., trg – agora – bio je središte društveno-političkog, kulturnog i trgovačkog života grada (polisa). U srednjem vijeku, poglavito u vremenu iz kojeg datira i zagrebačka gradska jezgra, trg ili trgovište bio je središte iz kojeg se grad razvijao, uz kojeg su se naseljavali obrtnici i trgovci. Tada je današnji Zagreb imao dva trga – u dva naselja – na Kaptolu i na Gradecu. Kaptolski trg datira iz vremena osnutka zagrebačke biskupije 1094. godine. Među privilegijama koje 1242. godine hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. dodjeljuje građanima Gradeca (Zlatna bula), jedna od najznačajnijih je pravo održavanja sajma na gradskom trgu ispred crkve Sv. Marka. Na njemu se odvijao javni život grada: održavane su procesije, crkvene i svjetovne scenske predstave, suđenja, čitali su se proglasi, održavali sajmovi, dočekivali vladari, organizirale zabave i drugo.
Današnji glavni i najpoznatiji zagrebački trg – Trg bana Josipa Jelačića – svoju ulogu dobiva davne 1631. godine, kada je na njemu održan prvi sajam. U to je vrijeme nazivan Harmica.
U 19. st. razvoj industrije u Europi uzrokuje migraciju seoskog stanovništva u gradove pa gradovi bilježe ubrzan tempo izgradnje. U Zagrebu se javni i gospodarski život s Gradeca seli u podgrađe, a bogati trgovci započinju izgradnju velebnih kuća u Ilici i oko trgovišta. Tada se Harmica od sajmišta preoblikuje u pravi gradski trg koji 1866. god. dobiva ime Trg bana Josipa Jelačića. Svoju današnju ulogu u društvenom životu grada preuzima 1850. godine sjedinjenjem svih naselja u jedinstvenu upravnu cjelinu Slobodnoga i kraljevskoga grada Zagreba.
U tom razdoblju nastaju i trgovi koje danas znamo pod imenom Britanski trg, Ilirski trg, Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg maršala Tita, Trg Petra Preradovića i dr. Svojom pozicijom i izgledom oni daju prepoznatljiv okvir današnjem Zagrebu.
Širenjem u 20. stoljeću i nastajanjem novih četvrti grad je dobio brojne trgove na kojima se nalaze ustanove značajne za život tih četvrti: škole, općine, zdravstvene ustanove, kulturno-umjetnička društva, tržnice i dr. I danas su ti trgovi zadržali svoju osnovnu ulogu okupljanja građana, samo što su ta okupljanja prilagođena suvremenom načinu života pa se i danas na njima odvijaju javna događanja kao što su koncerti, promidžbeni sajmovi, politički skupovi i dr.
Zadaća učenika u okviru ove akcije bila je istražiti trgove u središtu grada i u četvrti u kojoj žive, a svoja otkrića i dojmove zabilježiti fotoaparatom. Učenici zagrebačkih osnovnih škola snimali su na trgovima zgrade, njihove fasade, detalje, spomenike, ljude i događanja te motive iz svakodnevice: gradsku vrevu, užurbanost, prometnu gužvu, parkove i drugo, iščitavajući na taj način grad kako ga vide kao autori.
Na natječaj se odazvalo 55 učenika iz deset osnovnih škola sa 161 snimljenom fotografijom. Većina izloženih fotografija postat će dio fototeke Muzeja grada Zagreba, jer za svaku od njih posjedujemo podatke o autoru, mjestu i vremenu nastanka pa na taj način postaju i dokument vremena.
Vesna Leiner
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ