Ulica Potok - Tkalčićeva nekad i danas
Muzej grada Zagreba, gostovanje u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Zagreb
Koncepcija izložbe: Nada Premerl
Nekadašnja ulica Potok nosi od 1913. ime jednog od najvećih povjesničara Zagreba, Ivana Krstitelja Tkalčića.
Oblikuje se tijekom stoljeća u dolini koju je stvorio gorski bujični potok Cirkvenica, zvan i Medveščak. Uz zapadnu stranu ove slikovite i krivudave ulice tekao je potok i stoljećima dijelio dva susjedna naselja: biskupski i kaptolski Zagreb i slobodni i kraljevski Gradec, današnji Gornji grad. Proticao je središtem današnjega grada ulijevajući se kod Žitnjaka u Savu. U današnjoj Kožarskoj ulici, na umjetnom kanalu, koji je usporedno s potokom prokopan u 13. st., čuli su se zvuci žitnih mlinova sve do kraja 19. st.
Prve zidane kuće na Potoku niču nakon prestanka osmanlijske opasnosti, polovinom 17. st. na lijevoj kaptolskoj obali potoka, podno obrambenog zida. Izgradnjom barokne crkve sv. Marije, a posebice izgradnjom dvokrakog stubišta uz njezino zapadno pročelje, kojim izravno komunicira s ulicom Potok, počinje sustavna izgradnja središta naselja. Polovinom 18. st. grade se najvredniji objekti s karakterističnim dekorativnim elementima provincijskog baroka, koji daje ovim obrtničkim jednokatnicama obilježje specifične malogradske arhitekture. Kroz velike portale ulazi se u slikovita dvorišta s otvorenim drvenim ili ustakljenim ganjčecima, ali pokatkad i kamenim balustradama inspiriranim gornjogradskim palačama. Kuće na desnoj obali grade se izravno iznad potoka. One su skromnije, bez dvorišta, stiješnjene između dva potoka, pa se drvenim balkonima i hodnicima naginju na ulicu stvarajući još jedan tip kuća karakterističnih za ovu ulicu.
Hiroviti i za vrijeme kišnih dana neobuzdani potok zadavao je velike brige građanima i gradskoj upravi, pa je 1896. odlučeno da se njegovo koristo premjesti istočnije, u današnju ulicu Medveščak i Ribnjak. Tim velikim komunalnim zahvatom započelo je planiranje i uređenje Tkalčićeve i drugih ulica u njezinom susjedstvu.
Fotografije snimljene kamerama starih zagrebačkih fotografa uspoređuju se na izložbi s današnjim snimkama Miljenka Gregla, fotografa i dizajnera Muzeja grada Zagreba, kako bi Zagrepčani što bolje upoznali, a onda i zavoljeli ovu doista vrijednu, lijepu, staru i živu ulicu.
Nada Premerl