Spomenici kasnogotičkog pećarstva iz Zagreba (gostovanje u Kopru)
Muzej grada Zagreba, gostovanje u Pokrajinskom muzeju, Koper
Koncepcija izložbe: Boris Mašić
Oblikovanje izložbe: Željko Kovačić
Arheološka istraživanja na gradilištu poslovno-trgovačkog kompleksa Centar Kaptol na zagrebačkoj Novoj Vesi provedena su početkom 1998. godine. Rezultati tih istraživanja obogatili su povijest grada saznanjem o postojanju kasnosrednjovjekovne radionice za izradu kaljevih peći u samom srcu Zagreba – u neposrednoj blizini Kaptola – prostoru koji je od osnutka biskupije, 1094. godine, pripadao zagrebačkom biskupu, a na kojem je, 1344. godine, utemeljeno naselje nazvano Nova Ves.
Na izložbi su prezentirani pećnjaci koji svjedoče o djelovanju radionice na Novoj Vesi sve od prijelaza iz 14. u 15. st., do početka 16. stoljeća. Osebujnost ovih pećnjaka leži u činjenici da su oni nusprodukt, odnosno radionički otpad koje je, kao neuspjele primjerke, tadašnji majstor odlučio odbaciti. O tome svjedoči arheološki kontekst nalaza, ali i čitav niz vidljivih deformacija nastalih tijekom procesa izrade pećnjaka.
Prema svemu sudeći, radionica je bila u vlasništvu zagrebačkog biskupa te je izrađivala peći za njegove palače u Zagrebu i okolici. Riječ je o pećima koje svoje izvorište imaju u krajevima sjeverno od Hrvatske, a poneke su, kao peć s vitezom, krasile interijere najvišeg društvenog sloja toga vremena. Spomenuta je peć izrađena prema poznatom budimskom izvorniku i njezinu narudžbu možemo blisko vezati uz zagrebačkog biskupa Osvalda Thuza, jednu od najznačajnijih ličnosti na ovome području u drugoj polovini 15. st.
Širok odabir oblika i motiva svjedoči o vrlo visokom tehnološkom umijeću izrade, ali i o istančanom ukusu naručitelja peći. U prvoj radioničkoj fazi izrađivani su pećnjaci jednostavnih oblika, koje pripisujemo razdoblju prve polovine 15. stoljeća, ugrađivani u peći koje su resile interijere palača biskupske obitelji Alben. Drugu radioničku fazu, obilježenu izradom glaziranih nišastih pećnjaka za nadaleko poznatu peć s vitezom, datiramo u razdoblje biskupovanja Osvalda Thuza – od 1466. do 1500. godine. Treća faza, od 1500. do najkasnije 1526. godine, razdoblje je nastanka pećnjaka za peći koje su krasile palače zagrebačkih biskupa Luke Baratina i Ivana Bakača Erdödija.
Na izložbi su pronađeni pećnjaci bili ugrađeni u modele peći kako bi se posjetitelju što izravnije dočarao njihov prvobitni izgled i raspored. Kako bi se pojačala autentičnost izloženog, na izložbi su bili prezentirani i najstariji sačuvan grb Zagreba iz 1499. godine te pretisak tapiserije koja je, oko 1500. godine, krasila unutrašnjost dvorca u Čakovcu.
Iznimno dobra suradnja investitora – Centra Kaptol, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te Muzeja grada Zagreba, rezultirala je uspješnom prezentacijom ovih nalaza u dvjema vitrinama spomenutog poslovno-trgovačkog kompleksa. Time ovaj nalaz, kao zoran svjedok vrlo visoke razine kulture stanovanja, nije ostao poznat samo užem krugu stručnjaka, već upoznaje Zagrepčane i njihove posjetitelje s kulturnom baštinom grada i njegovom poviješću.
Boris Mašić
Slike s izložbe
