Sa šeširom na glavi...
Koncepcija izložbe: Maja Arčabić, Vesna Leiner
Voditeljica pedagoško-andragoških radionica: Vesna Leiner
Oblikovanje izložbe: Bilić_Müller Design Studio
U sklopu izložbe održavat će se interaktivne i kreativne radionice od 3. do 18. svibnja, radnim danom od 11 do 14 sati.
Najave na telefon: 01/ 4851 362.
ICOM (International Council of Musems), Međunarodno muzejsko vijeće, od 1977. godine 18. svibnja obilježava Međunarodni dan muzeja. Posljednjih godina u tu je akciju bilo uključeno oko 30.000 muzeja, iz više od 100 država svijeta. Obilježavajući taj dan raznim akcijama, izložbama, predavanjima, radionicama i sl. želimo podsjetiti javnost na značajnu ulogu muzeja u društvu, posebice u očuvanju baštine. Muzeji su mjesto gdje se naslijeđe koje smo baštinili od naših predaka, prikuplja, proučava i čuva te putem izložbi i različitih muzejskih akcija prezentira javnosti.
Ovogodišnja manifestacija odvija se pod motom Muzeji i sjećanja. Tom temom želi se ukazati na važnost memorije u razvoju civilizacije. Svaki predmet koji koristimo sadržava brojne, ponekad nama neprepoznatljive informacije: od podatka tko i kada ga je izradio, čemu služi, gdje i kako je nabavljen, do imena vlasnika i sl. Stoga je bitno prikupljati predmete koji nam pomažu u nadopunjavanju slike o prošlim vremenima i događajima koji su na razne načine utjecali na život i razvoj, kako pojedinca, tako i cjelokupne zajednice. Muzejski predmeti su odraz tehničkih dostignuća, svjetonazora i kulture življenja svog vremena.
Sjećanje igra višestruku ulogu u životu čovjeka, ono definira i naše djelovanje u sadašnjosti, postaje poveznica na relaciji pojedinac – obitelj – zajednica.
Muzej grada Zagreba se izložbom te interaktivnim radionicama naslovljenima Sa šeširom na glavi ... i ove godine pridružuje ICOM-ovom obilježavanju Međunarodnog dana muzeja, kao i 16. muzejsko-edukativnoj nagradnoj igri Dodir Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva.
Zašto šešir? Riječ je tek o pokrivalu za glavu koje nas štiti od kiše, sunca, vjetra,... No, šeširi, kao i drugi predmeti koje svakodnevno koristimo, sadrže i razne skrivene informacije.
Šeširi su nezaobilazan odraz mode i stila odijevanja nekog vremena, a njihovi vlasnici sudjelovali su u razvoju i oblikovanju tadašnjeg društva. Osim kao modni detalj, pokrivala za glavu imala su i funkcionalnu ulogu. Tako kuharska kapa, zaštitna kaciga ili kruna mogu biti dio neke uniforme, ali i simbol po kojem prepoznajemo određeno zanimanje ili status neke osobe.
Izloženi šeširi i kape ocrtavaju razna povijesna razdoblja, a pripadali su znanim i neznanim Zagrepčankama i Zagrepčanima. Svi su oni sudjelovali u životu našega grada i na određeni način oblikovali njegovu povijest – političku, kulturnu, gospodarsku...
Osim muzejskih predmeta, izložene su i kopije pokrivala za glavu. Dodirnite ih i isprobajte! 'Postanite' ilirka Sidonija Rubido, ilirac Ljudevit Gaj, Elizabeta, supruga austrijskog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Franje Josipa I. – poznatija kao Sisi, slikarica Slava Raškaj, gradski stražar s kraja 19. st., kuhar itd. Akcijom Dodir vraćamo vas u vrijeme kada su vlasnici predmeta živjeli. Pozivamo vas da i sami donirate Muzeju grada Zagreba kape, šešire, tokice... Zanima nas tko ih je nosio, kada i kako su nabavljeni. Imate li neku zanimljivu priču vezanu uz taj predmet?
Izložba i kreativne radionice Sa šeširom na glavi... namijenjene su svim dobnim skupinama, zaposlenima i nezaposlenima, umirovljenicima, učenicima i studentima te ženama i muškarcima. Kroz njih ćemo 'upoznati' vlasnike šešira, odnosno njihovu ulogu i djelovanje u našem gradu.
Vesna Leiner
Slike s izložbe
Ženski lovački šešir od pusta, Beč, oko 1870. god.
Šešir ukrašen cvijećem, Beč, oko 1903. god. Šešir je nosila Zlata Lubiensky.
Fašnička kapa od pliša, Zagreb, oko 1930. god. Šešir iz
ostavštine obitelji Cuculić izradila je zagrebačka modistica
Leonore Schneider.
Tokica od srebrnog lamea, Beč, oko 1925. god. Šešir je nosila Olga Antonini.
Kapa za vožnju od lana, Zagreb, oko 1930. god. Kapu je nosila Olga Antonini.
Šešir od kolorirane slame, Zagreb, oko 1924.
Šešir je nosila Olga Antonini.
Šešir od perja, Beč, oko 1930. god. Šešir je nosila Alma pl. Balley.
Cilindar, Beč, oko 1925. god. Šešir je kupljen u trgovini Andrije Mutafelije.
Sokolska konjička kapa, Zagreb, oko 1930. god.
foto Miljenko Gregl i Maja Arčabić, MGZ