Parkovi našega grada
Četvrta izložba iz ciklusa Fotografija i mladi
Muzej grada Zagreba u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir
Voditeljica projekta: Vesna Leiner
Što je park?
Park se definira kao dio grada ili naselja u kojem raste održavano zelenilo.
Da bi doista neku zelenu površinu nazivali parkom, ona mora sadržavati travu, drveće, cvijeće, grmove, ponekad klupe za odmor, staze za šetnju ili rekreativne sadržaje.
Neki parkovi imaju čak i jezerce ili fontanu, dok su drugi dječja igrališta. Za razliku od gradskih parkova, postoje parkovi prirode koji služe očuvanju prirode s ciljem zaštite ugroženih vrsta životinja i biljaka. Dakle, razlikujemo parkove, parkove prirode i nacionalne parkove.
Povijest uređenja zelenih površina, tj. vrtlarstva seže još u stari vijek. Poznati su egipatski, kineski, perzijski i drugi istočnjački vrtovi, no nama su svakako najpoznatiji terasasti vrtovi na visini od 20 katova, poznati pod nazivom Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (9.–8. st. pr. Kr.).
U srednjem vijeku su se vrtovi poglavito nalazili oko dvoraca, crkava ili samostana.
U razdoblju renesanse i baroka vrtovi su se počeli planski uređivati te su tako nastajali i gradski parkovi. Iz razdoblja renesanse poznati su Vatikanski vrtovi, dok su u vrijeme baroka oblikovani poznati engleski i francuski vrtovi. Iz toga razdoblja najljepši je pariški park uz dvorac Versailles. Od 19. st. parkovi postaju sastavni dio urbanističkog promišljanja grada.
Danas u gradovima postoje dvije vrste parkova – oni u kvartovima te veliki parkovi – zelene površine na rubnim dijelovima grada. Nekada su parkovi imali naglašenu estetsku funkciju, dok danas, sve češće, imaju rekreativnu. Oni su prostori za šetnju, odmaranje, igranje, vježbanje, odnosno za opuštanje od ubrzane svakodnevice. Parkovi su “pluća grada” jer smanjuju zagađenost zraka uzrokovanu ispušnim plinovima iz automobila i industrijskih postrojenja. Živeći ubrzanim tempom, u gradskoj vrevi, moderan čovjek sve više iskazuje potrebu za zelenilom i boravkom u prirodi pa parkovi imaju sve značajniju ulogu u našem životu.
Zagrebačko srednjovjekovlje poznaje vrtove zasađene voćem, povrćem, raznim začinskim i ljekovitim biljem te vinovom lozom. Prvi zagrebački uređeni park jest Maksimir, zahvaljujući biskupu Maksimilijanu Vrhovcu po kome je dobio i ime. Svečano je otvoren 1794. godine i jedan je od najljepših perivoja u ovom dijelu Europe.
Danas u Zagrebu ima tridesetak parkova, među kojima su sigurno najljepši i najuređeniji parkovi Donjega grada poznati kao “Zelena” ili “Lenucijeva potkova”, nazvana po njenom oblikovatelju, geodetu i urbanistu Milanu Lenuciju. Na tom prostoru nalazi se sedam zagrebačkih trgova.
Muzej grada Zagreba prikuplja različitu materijalnu i nematerijalnu građu koja svjedoči o prošlosti našega grada, a raspoređena je po zbirkama. Jedna od najznačajnijih i najbrojnijih je Zbirka fotografija, fotografskog pribora i razglednica u kojoj se čuvaju i fotografije nastale u prvoj polovini 19. stoljeća.
Muzej uz svoju osnovnu djelatnost – sakupljanje, obradu i prezentaciju građe – obavlja i niz drugih zadataka značajnih za širu društvenu zajednicu. Jedan od njih je i pridobivanje novih posjetitelja, posebice onih najmlađih – učenika zagrebačkih osnovnih škola. Za komunikaciju s njima, uz našu vodičku službu, zadužena je i pedagoško-andragoška služba Muzeja. Njen zadatak je, kroz razne interaktivne programe, radionice, izložbe i slično, približiti Muzej posjetiteljima na što neposredniji način te tako uspostaviti kontakt između njih i baštine.
Muzej grada Zagreba već četvrtu godinu zaredom realizira projekt Fotografija i mladi. I ove godine, u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir, raspisan je pozivni natječaj s temom Parkovi našega grada, na koji su se odazvali učenici od 4. do 8. razreda osnovnih škola grada Zagreba te po prvi put i iz drugih gradova u Hrvatskoj (Karlovca, Koprivnice, Stubičkih Toplica i Velike Gorice). Sve pristigle fotografije izložene su na prigodnoj izložbi, a prema izboru prosudbene komisije, izabrani su i nagrađeni najbolji radovi.
Ovogodišnja zadaća sudionika bila je istražiti parkove u svom gradu, a svoja zapažanja i dojmove zabilježiti fotoaparatom.
Učenici osnovnih škola snimali su zelene površine: parkove, rekreacijska područja i dr. te pritom izrazili svoju maštovitost i kreativnost. Zapažaju se različiti motivi: drveće, voda, ljudi, životinje, ali i detalji u tim prostorima. Na fotografijama se vidi da su okom “iskusnog” fotografa promišljali kompoziciju i kut snimanja.
Na natječaj se odazvalo 113 učenika iz 20 osnovnih škola, a pristigle su 252 fotografije.
Većina izloženih fotografija postat će dio dokumentacije Muzeja grada Zagreba, jer za svaku od njih posjedujemo podatke o autoru, mjestu i vremenu snimanja pa one na taj način postaju i svojevrsni dokument vremena u kojem su nastale.
Vesna Leiner