Orlovac '98 - 1. keramičarska kolonija
Centar za rehabilitaciju “Zagreb” u suradnji s Muzejom grada Zagreba, gostovanje u Muzeju grada Zagreba
Koncepcija izložbe: Davorin Halić, Karmen Škaberna
Oblikovanje izložbe: Davorin Halić
Ideja o humanitarnoj koloniji keramičara nastala je na Festivalu keramike za vrijeme trajanja V. Trijenala male keramike u Zagrebu. Odlično organiziran Festival okupio je keramičare iz cijeloga svijeta na trodnevnoj humanitarnoj akciji za pomoć djeci. Oduševljena uspjehom, skupina zagrebačkih keramičara odlučila je ponoviti ovu plemenitu akciju i pokloniti je onoj djeci kojoj je to najpotrebnije. Centar za rehabilitaciju Orlovac skrbi o devedesetak osoba s posebnim potrebama. Trodnevno druženje s ovom djecom i onima koji su svoj radni vijek odlučili provesti s njima bilo je iznimno iskustvo za sve nas. Plemenitost ljudi u Centru, njihov humani odnos prema štićenicima ohrabrio nas je i potvrdio vjeru u budućnost. Vjerujemo da smo svojim prisustvom, druženjem, radom i djelima doprinijeli kvaliteti života ljudi i djece u ovoj nadasve humanoj socijalnoj ustanovi. Zahvaljujemo u ime svih sudionika ove Kolonije na druženju i plemenitosti koju smo prepoznali. Također zahvaljujemo Humanitarnoj mreži Hrvatske na podršci koju su nam pružili u organizaciji Kolonije.
Ljiljana Grohovac
Likovne kolonije nose poseban šarm umjetničkog druženja, poradi kreativnog naboja, potaknutog htijenjem da djelo nastalo izvan izoliranosti ateliera bude utkano u osebujnu složenu likovnu rečenicu, u kojoj će se prepoznavati dionice pojedinačnih poetika, ali će biti prisutna i nota zajedništva. To je dakako izraženo i vidljivo na poseban način kada je kolonija zamišljena i kao humanitarna akcija, kojom takvo događanje dobiva i moralnu dimenziju. Okupljanje likovnih umjetnika na Koloniji Orlovac '98 dovelo je do dojmljivih rezultata, različitosti, pogotovo unutar umjetnosti keramike, koja je bila okosnica i dominanta Kolonije. Odabir priznatih keramičara i likovne mladosti, doveo je do ostvarenja koja privlače maštovitošću i svježinom.
Različitost tehničkih (tehnoloških) postupaka, s povremenim prizvukom inovacija, značila je obogaćenje u provedbi ideje, tako da se ukupnost iskaza prisutnih na koloniji otimlje bilo kakovoj shemi. Tako je Ljerka Njerš karakterističnim rukopisom na blistavim površinama čiste siluete, odnjegovanim koloritom i profinjenošću linije, dodirnula poetičnost pejsažnog i temu ženskog akta, donijevši ga nenametljivošću sublimirane erotike.
Ljerka Njerš
Karmen Škaberna je jednostavnu formu, koja sugerira taktilnu povezanost s dlanom, dimenzionirala užljebljenim linijama i pravilno ritmiziranim segmentima, gdje razložni odmaci od predvidljivog reda dovode do zanimljivih napetosti.
Karmen Škaberna
Mate Franin razigrao je kuglasti volumen dekorativne posude istacima, koji u srazu sa sjajem površine, utkanim svjetlom u tkivo oblika, dovode do sraza kojim se izjednačuje trag svjetla i posebno naglašava stvarnost oblika.
Mate Franin
Paulina Klarić-Halić sjajno je ostvarila prijelaze od poluloptaste forme ka njenom vertikalitetu, gdje je zaobljenost plohe uravnotežena s mnoštvom koncentričnih krugova – dekorativnog dijela forme.
Paulina Klarić-Halić
Ivančica Cvitić-Žnidarčić povezala je slikarstvo s odabranom površinom, formom, koja i u naznačavanju trodimenzionalnog, sugeriranog prostornošću slike, na granici figurativnog, stvarnost keramike proširuje do punine volumena.
Ivančica Cvitić-Žnidarčić
Đurđica Skelin nekonvencionalnim rješenjem, s plohom karaktera apstraktne slike, razvija uzbudljivu likovnu priču, kojoj ne nedostaju ni elementi intrigantne simboličnosti.
Đurđica Skelin
Ljiljana Barberić u ozbiljnosti keramičkog donijela je mogućnost intervencije, s privlačnošću igre, proizašle iz kombinatorike oblika. Ako i nije fizički stvarna, postoji u ideji.
Ljiljana Barberić
Davor Halić našao je mjeru u prepoznatoj prirodnosti oblika i težnji ka vlastitom shvaćanju elementarnog. Štefanija Šoštarić oblikom koji nosi karakter dekorativnog, ali i organičkog, istakla je napetost kolorističkih vrijednosti, gotovo u odnosu toplog i hladnog.
Davor Halić Štefanija Šoštarić
Dora Pezić-Mijatović suverenošću pravog keramičkog majstora, iz jezgre što pulsira snagom, postupno je krenula ka razlistavanju opne, tako da i "tananost lista" i robusnost ishodišta, nose identičnu osjetljivost na oblik.
Dora Pezić-Mijatović
Ljiljana Grohovac u podsvijesti nosi sjećanje na silnice magme, na neiscrpnost početne amorfnosti, koja zaglađena keramičkom doradom postaje zanimljiva apstraktna forma, ali je i asocijativnošću otvorena figurativnom, zabilježenom u okamini.
Ljiljana Grohovac
Svjetlana Plazonić-Driženko razigrala je vazu s cvijećem, tvoreći suptilno ostvarenje krhkosti i izražajnosti.
Svjetlana Plazonić-Driženko
Nada Orel s mnogo mašte i duhovitosti ispričala je zanimljivu zgodu likova na dlanu, aktera zaštićenih, ali i podložnih nestajanju ako se šaka skupi. No priča je tek jedna razina djela, koja ima vrlo uvjerljivu provedbu u materijalu. Zdenko Šlibar originalno građen lik suprotstavio je znakovitoj konstrukciji, koja figuri daje sadržajno obogaćenje promišljanjem egzistencijalnih pitanja.
Nada Orel Zdenko Šlibar
Nada Degel sačuvala je plemenitost terakote u klasičnoj temi, majke i djeteta, potencirajući njihovu emotivnu povezanost zajedničkom bazom forme, dajući i kroz stiliziranost oblika prisnost odnosa. Maja Postonjski napetost forme i njen prodor u prostor potencira pravilnom ritmizacijom oslikane plohe određene i mjerom obrisa oblika.
Nada Degel Maja Postonjski
Sanja Fališevac gigantizirajući segmente ljudskog tijela izrazila je sklonost arhajskom, svojevrsnim počelima umjetnosti prisutne i u svevremenosti materijala. Vesna Aralica u svoju maštovitu tvorbu unosi prizvuk nadrealne ugođajnosti gdje predmetnost intrigantne sadržajnosti nudi slojevitu priču. Mona Gaillarde gradi oblik čistoće i blistavosti gdje su sve sastavnice djela sukladne sa napetom i elegantnom siluetom forme.
Sanja Fališevac Vesna Aralica
I svi ostali, poimence nespomenuti, dali su nemali prilog koloniji, plijeneći pažnju i kvalitetom i često netipičnim rješenjima, darujući tako bez ostatka svoj talent.
Stanko Špoljarić
(preuzeto iz kataloga izložbe)
Katalog izložbe
Špoljarić, Stanko; Ljiljana Grohovac. Orlovac '98 : 1. keramičarska kolonija : Prijateljstvo kroz vatru - raku.
Zagreb : Centar za rehabilitaciju “Zagreb”, 1998.