Odsjaji zagrebačkih stubišnih vitraja
Koncepcija izložbe: dr. sc. Fedor Kritovac
Oblikovanje izložbe: Vesna Leiner
Vitraj nije samo vrsta slikotvorine već poseban prozor u svjetlo i njegovo okruženje. Vitraju prethode uokvireni otvori u zidu gdje se naziru razlistale i rascvjetale krošnje, oblaci i svi drugi predmeti koji podaruju boje, oblik i sjene te se, na taj način, ocrtavaju na prozoru ili providnom staklu.
Vitraji zrače, šalju svoja osvjetljenja i odsjaje u prostore kojima su okrenuti, oživljujući njihovu zatamnjenost.
Stubišta i ulazni prostori, i to ne samo oni, u arhitektonskom smislu reprezentativni, već i oni nadasve skromni, rado bi bili urešeni pa makar i fragmentom vitraja ili dekorativnog stakla. Nerijetko bi, umjesto cvjetnog, ornamentalnog ili figuralnog motiva vitraja, tek crvena, plava, žuta, zelena ili ljubičasta staklena ploha, sama, ili u jednostavnoj kompoziciji, bili jedini oponašatelji čara vitraja.
Težnja čistim i bijelim zidovima te prozirnim prozorima, odbacivanje "dekoracija" u modernoj arhitekturi ili još i ranije, skromna sredstva i svjesno ustezanje od elemenata koji pri opremanju zgrade ne bi bili neophodni, napušta i vitraje. Obične stambene zgrade ustežu se od vitraja. Zub i duh vremena, gdjegdje bespoštedno uništavaju vitraje; oni nerijetko završavaju i kao otpad?! Ipak, nekim čudom ili prije nečijom potajnom brigom, oni ostaju djelomično sačuvani i na tim profanim mjestima.
Nalaze se – ne samo u užoj gradskoj jezgri – već i u zagrebačkim stubištima i vežama, nastalim potkraj 19. stoljeća pa do kraja tridesetih godina 20. stoljeća. Pojedine kasnije iznimke svjedoče o ustrajnosti težnje da se dnevnim svjetlom obogati interijer.
Ovaj autorski pogled i izbor iz pronađenih zagrebačkih stubišnih vitraja, neka bude poziv na pojačanu pozornost i skrb, kao i na otkrivanje, prepoznavanje te čuvanje zanimljivosti i dragocjenosti urbane kulture Zagreba. Neka to bude i poziv na čuđenje i uživanje u atmosferi zdanja.
Svakako, neka je poticaj za sustavno bilježenje i arhivsku pohranu primjera takvih vitraja. Bude li ova tema inspirativna, sudbina življenja ovih vitraja neće ostati neizvjesna.
Fedor Kritovac
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ