Milka Trnina – svjetska operna diva
Koncepcija izložbe: Marina Perica Krapljanov
Oblikovanje izložbe: Lana Kovačić, Željko Kovačić
Oblikovanje plakata, kataloga i pozivnice: Bilić_Müller Design Studio
Prigodom sto pedesete godišnjice rođenja hrvatske i svjetske operne dive (19. prosinca 1863.), sopranistice Milke Trnine, Muzej grada Zagreba želi podsjetiti javnost na život i profesionalna dostignuća naše proslavljene umjetnice monografskom izložbom predmeta iz Trninine ostavštine.
Ostavština Milke Trnine koja se čuva u Muzeju grada Zagreba (preko 250 predmeta, što uključuje fotografije, kazališne kostime, plakate, kazališne objave, crteže kazališnih kostima, memorabilije i osobne predmete) na izložbi je upotpunjena predmetima iz fundusa Etnografskog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Požega i Muzeja za umjetnost i obrt.
Monografskoj izložbi prethodila je izložba koju je Muzej grada Zagreba 2006. godine realizirao u Kraljevskoj operi (Royal Opera House) u Londonu, u povodu stote obljetnice posljednjeg Trninina nastupa u Londonu.
Zanimljivosti iz profesionalne biografije Milke Trnine
Milka Trnina završila je konzervatorij u Beču. Debi je imala u Zagrebu 11. travnja 1882. nastupivši u staroj kazališnoj zgradi na Gornjem gradu kao Amalia u Verdijevu Čuvidskom plesu (Krabuljnom plesu) pod dirigentskom palicom Ivana pl. Zajca, tadašnjeg ravnatelja opere. Po završetku školovanja, ne dobivši stalni angažman u Zagrebu, krenula je stjecati iskustva i slavu u inozemstvu: u Leipzigu, Grazu, Bremenu, Münchenu, Bayreuthu, Londonu, New Yorku, Bostonu itd.
Milka Ternina kao Izolda u Wagnerovoj operi Tristan i Izolda
München, 1901. god.,
U lipnju 1896. nastupila je u Moskvi na koncertu pred ruskim kraljevskim parom prigodom krunidbe cara Nikolaja II. Po želji carice, Trnina je pjevala Izoldinu ljubavnu smrt, jednu od najljepših arija, iz Wagnerove opere Tristan i Izolda, a kao nagradu je dobila od cara veliki dijamantni broš ukrašen rubinima, koji se čuva u Muzeju za umjetnost i obrt, a od carice briljantnu narukvicu.
Milka Trnina u New Yorku Portret Milke Trnine s briljantnim brošem, darom ruskog
New York, 1896.-1900. god. cara Nikolaja II., München, 1902. god.
U Metropolitanu u New Yorku nastupila je čak 79 puta. Družila se s eminentnim ljudima iz elitnih krugova, koje su činili književnici, skladatelji, dirigenti i brojni značajni pjevači. Družila se i sa izumiteljem i znanstvenikom Nikolom Teslom koji je volio glazbu i imao je svoju stalnu ložu u Operi. Trnina je bila u krugu ljudi koji su posjećivali Teslin laboratorij na Manhattanu i pratili provedbu njegovih eksperimenata.
Više od dvadeset godina trajala je njena blistava karijera koju je morala prekinuti zbog upale ličnog živca (nervus facialis), u trenutku kad je bila na vrhuncu kreativnog i stvaralačkog dometa, 1906. godine.
Nacrt za kazališni kostim Milke Trnine za ulogu Tosce u Kazališni kostim Milke Trnine za ulogu Tosce u
istoimenoj Puccinijevoj operi, London 1900. god. istoimenoj Puccinijevoj operi
Nacrt kostima izradio je engleski slikar Percy Anderson. London, 1900. god.
Nacrt za kazališni kostim Milke Trnine u naslovnoj ulozi Nacrt za kazališni kostim Milke Trnine za ulogu Tosce u
Ponchiellijeve opere Gioconda, London, 1900. god. istoimenoj Puccinijevoj operi, London, 1900. god.
Nacrte kostima izradio je engleski slikar Percy Anderson.
Milka Trnina kao Brunhilda u Wagnerovoj operi Milka Trnina kao Leonore u Beethovenovoj operi Fidelio
Sumrak bogova, München, 1900. god. München, 1900. god.
U svojoj karijeri istaknula se brojnim velikim ulogama, kao primjerice Wagnerova Izolda (Tristan i Izolda), Elizabeta u Tannhäuseru te Puccinijeva Tosca.
Trnina je ostvarila 65 uloga u više od 1200 nastupa. Izložbom želimo današnjim generacijama predstaviti Milku Trninu kao prvu damu hrvatskoga i svjetskog opernog stvaralaštva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Marina Perica Krapljanov
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Vezani članci
Kiš, Patricia. Izložba ‘Milka Trnina’ u MGZ-u. // Jutarnji list, 16. prosinca 2013., str. 28.
Izložba u čast 150. rođendana Milke Trnine. // Jutarnji list, 18. prosinca 2013., str. 38.