Karikature o Zagrebu
Izložba karikatura Zlatka Bastašića, Fedora Kritovca i Ivana Šarića
Oblikovanje izložbe: Joža Ladović
Izložba “Karikature o Zagrebu” možda je ponešto neobična, ali svakako vrlo rijetka likovna izložba, barem u Zagrebu, rijetka s obzirom na način likovnog izražavanja, s obzirom na sadržaje koje tretira kao i s obzirom na njene autore.
Netko bi mogao reći da ta izložba, s obzirom na njen likovni karakter, ne spada u jedan muzej, napose ne u Muzej grada Zagreba, već u galeriju. Međutim, s obzirom na teme koje obrađuje, ipak joj je prvenstveno mjesto u ovome muzeju. Dok, naime, jedna obična likovna izložba, pa i samo zagrebačkih slikara, može osvijetliti samo jednu stranu života Zagreba, konkretno likovnu, dotle izložba karikatura može na svoj naročiti način dati sveopću sliku života ovoga grada. Sadržaj izložbe odnosi se, naime, isključivo na grad Zagreb.
No, dok se naš Zagreb, bilo u likovnoj umjetnosti, bilo u fotografiji, pokazuje uvijek s jedne pozitivne, reprezentativne strane, u ovoj naročitoj grani likovnog izražavanja pokazuje se on s druge, uglavnom negativne strane koju redovito ne pokazujemo, koju obično izbjegavamo i skrivamo. Upravo je to glavna značajka ove izložbe. Time, dakako, ona dobiva u neku ruku i didaktički karakter i postaje eventualno memento onima koji su odgovorni za prikazane slabosti. Ona je u neku ruku govornica s koje se na više-manje diskretan način, u našem slučaju na potpuno diskretan, ukazuje na neke negativne pojave i anomalije u životu našega grada. A takvih i ovdje, kao i u svakom drugom gradu na svijetu, dakako uvijek ima. One se odnose na razne grane života, a na ovoj su izložbi dotaknute, i to diskretno, samo neke: komunalije, kultura, turizam, zaštita povijesnih dijelova grada, uprava itd.
Naročito je zanimljiva usporedba reprezentativnog Zagreba na razglednicama, Zagreba kojim se dičimo, s fotografijama onog Zagreba kojim se nikako ne dičimo, koji zapravo skrivamo.
No, autori na duhovit i dobronamjeran način ne ukazuju samo na slabosti sadašnjosti, već karikiraju na neki način i prošlost i planove za budućnost. Ali, kad karikiraju prošlost, oni na neposredan način istovremeno ističu prednosti i hvale sadašnjost. O tome nam lijepo govore karikature na kojima Šestinčanka više ne nosi na glavi svežanj s rubljem već najsuvremeniji frižider, a sakupljač staroga željeza ne vozi više stare lonce već, u našoj suvremenoj eri toliko razvijenog automobilizma, karoseriju slupanog automobila. A nema više ni zagrebačkoga peskara koji izvikuje “belega peska”, već gradom kreću motorizirana kolica natovarena najmodernijim sredstvima za pranje rublja.
Autori se osvrću i na budućnost i iznose na osobit i duhovit način svoje prijedloge, ideje za rješavanje komunalnih problema, odnosno za rješenje toliko aktualne i razvikane revitalizacije staroga dijela Zagreba – Gornjega grada. Tu je, bez sumnje, jedna od najoriginalnijih i najaktualnijih ideja o rješenju ekskluzivne oaze za ekskluzivne ljude, predmete i događaje u jednom od starijih dijelova grada, konkretno na praznom prostoru Vranicanijeve ulice, odnosno Strossmayerova šetališta, oko čega se nedavno digla velika buka, a problem još ni do danas nije riješen.
U svakom slučaju, eksponati sami govore i svatko ih može na neki način protumačiti. No, budući da tu ima raznih fantazija i duhovitosti, možda u prvi čas i neshvatljivih, treba dakako i razmišljanja i duhovitosti da ih se dokuči, protumači, ispravno shvati. Ponekad je potreban i komentar samog autora.
Ova je izložba rijetka i s obzirom na njene autore. Naime, autori karikatura nisu profesionalni umjetnici, jer u svom redovnom životu imaju sasvim druga zvanja. Jedan je arheolog (Šarić), jedan arhitekt (Kritovac), a jedan liječnik (Bastašić). No, bez obzira je li im to hobi ili im je u duši ipak ono pravo zvanje, oni zahvaljujući svom slikarskom talentu i sposobnosti zdravog, duhovitog gledanja na svoj način, duhovito i realno bilježe život oko sebe.
dr. Franjo Buntak
(izvor MGZ, Ostavština Franje Buntaka, kut. 3, fasc. 84)
I. Šarić
F. Kritovac
.jpg)
F. Kritovac
Z. Bastašić
Slike s izložbe
foto Josip Vranić, MGZ
Vezani članci
Karikature o Zagrebu. // Čovjek i prostor. 18, 222(1971), str. 22-23.