Hrvatski narodni preporod 1790. – 1848.
Povijesni muzej Hrvatske, Muzej za umjetnost i obrt i Muzej grada Zagreba u suradnji, izložba u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu
Nositelj projekta: Povijesni muzej Hrvatske
Znanstvena koncepcija izložbe: dr. Nikša Stančić, Jelena Borošak-Marijanović
Scenarij izložbe: Jelena Borošak-Marijanović, Vlasta Brajković, Ela Jurdana, Nada Premerl
Oblikovanje izložbe: Igor Toš
Oblikovanje plakata: Boris Ljubičić
Izložba “Hrvatski narodni preporod 1790. – 1848.” priređena je s ciljem da se pomoću raznovrsne muzejske i dokumentarne građe predstavi javnosti cjelokupna kulturna baština hrvatskih zemalja iz prve polovine 19. stoljeća.
Muzejski predmeti, arhivska i bibliotečna građa ostaci su povijesne stvarnosti, odnosno tragovi su ljudske djelatnosti preko kojih spoznajemo društvene procese i pojave, ljudski život i stvaralaštvo.
Problematika ekonomskog, političkog, društvenog i kulturnog razvoja hrvatskih zemalja u prvoj polovini 19. stoljeća, koju izložba na muzeološki način prezentira, podijeljena je u dvije tematske cjeline. U prvoj je prikazan gospodarski i društveni razvoj hrvatskih zemalja u prvoj polovini 19. stoljeća. Druga prikazuje najznačajnije događaje hrvatske političke povijesti, književnosti, likovne, kazališne i glazbene umjetnosti, s posebnim naglaskom na zbivanjima poznatim kao “Ilirski pokret”.
Izložba započinje prikazom teritorija koji obuhvaćaju hrvatske zemlje krajem 18. i početkom 19. stoljeća na kojem pratimo u okviru postojećeg tradicionalnog feudalnog sustava osnovne značajke života i djelovanja plemićkog staleža kao i karakteristike života na selu. Slijedi prikaz rađanja građanskog društva na primjeru trgovačke djelatnosti koja je nastala u povoljnim uvjetima za izvoz žita i drva i tranzitnog prometa preko sjevernohrvatskog prostora. Istaknuto mjesto zauzima povijest Karlovca (obitelj Vranjican) koji je, kao važno prometno čvorište na spoju vodenih i kopnenih putova, mjesto okupljanja velikog broja posjednika lađa za plovidbu na Savi i Kupi, imućnih i utjecajnih veletrgovaca i trgovaca, te grad Rijeka kao važan uvozno-izvozni emporij za promet sjeverne Hrvatske i Ugarske.
Obrtnička i manufakturna proizvodnja u gradovima sjeverne Hrvatske prikazana je uglavnom upotrebnim predmetima i predmetima umjetničkog obrta, a manjim dijelom dokumentarnom građom. U gradovima tada prevladava obrtnička privreda organizirana u cehovskim okvirima, temeljena na tradicionalnim konzervativnim načelima, s polaganim tehničkim napretkom (Varaždin, Zagreb, Karlovac). Naznačen je spori razvitak manufakturne proizvodnje (kamenina, staklo, tekstil), s izuzetkom svilarske proizvodnje, naročito u Slavoniji.
U prikazu gradova najznačajnije mjesto pripada gradu Zagrebu koji, kao pokrajinski grad Habsburške monarhije s izraženim utjecajima iz srednjoeuropskih zemalja, doživljava specifičan razvoj i poprima obilježje jedinstvenoga grada koji oblikuje i obogaćuje stvaralaštvo i kulturu društva.
Manje tematske cjehne prikazuju svakodnevni društveni život, zbivanja u kazališnom i glazbenom životu, obrazovanje, zdravstvo i medicinu u prvoj polovini 19. stoljeća.
Druga tematska cjelina prikazuje najznačajnije političke i kulturne događaje u razdoblju 1790.-1848., uglavnom pomoću arhivske građe, rukopisnih ostavština i djela likovnih umjetnosti, grupirane po problemima:
- Politika Hrvatskog sabora i okretanje prema Ugarskoj 1790.;
- Preteče preporoda;
- Političke promjene u Napoleonovo doba, dezintegracija hrvatskih zemalja do 1822.;
- Obnova ustavnog života 1825.;
- Mađarski pritisak i otpor hrvatskog plemstva;
- Programatski spisi od 1830. do 1832. i promjene do 1835.;
- Pokretanje “Novina” i “Danice” 1835.;
- Uloga i značaj Ljudevita Gaja i njegovih suradnika – POČETAK HRVATSKOGA NARODNOG PREPORODA;
- Osnivanje političkih stranaka (politička diferencijacija) 1841., borba za prevlast u županijama i Saboru 1842.-1843.;
- Zabrana ilirskog imena (1843.-1845.);
- Hrvatski sabor – Ugarski sabor 1843.;
- Županijski izbori – srpanjske žrtve 1845.;
- Pripreme za Hrvatski sabor i odluke Sabora 1845.;
- Ilirski pokret između konzervativne i liberalne orijentacije, veze sa strankom mađarskih konzervativnih magnata (1845.-1848.), pokušaj izdvajanja stranke Napredovaca 1847.;
- Hrvatski sabor – Ugarski sabor 1847.;
- VRHUNAC ILIRSKOG POKRETA;
- Josipa Vancaš – “angažirana žena” u Ilirskom pokretu;
- Revolucionarna zbivanja 1848.;
- Preporodna kretanja u Dalmaciji;
- Odjeci preporoda u Istri;
- Vojna krajina u preporodnom razdoblju;
- Ilirizam i Južni Slaveni.
Jelena Borošak-Marijanović
(preuzeto iz kataloga izložbe)
Slike s izložbe
foto Josip Vranić, MGZ
Katalog izložbe
Hrvatski narodni preporod 1790-1848. : Hrvatska u vrijeme Ilirskog pokreta / urednik dr. Nikša Stančić.
Zagreb : Povijesni muzej Hrvatske, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, ČGP Delo - Ljubljana, OOUR Globus - Zagreb, 1985.
Sadržaj
Vodič kroz izložbu
Hrvatski narodni preporod 1790-1848 : Muzej za umjetnost i obrt Zagreb, 17.12.1985. – 17.3.1986.
Zagreb : Povijesni muzej Hrvatske ; Muzej za umjetnost i obrt ; Muzej grada Zagreba, 1985.
Vezani publicirani radovi
Maroević, Ivo. Muzeološka kušnja »Hrvatskog narodnog preporoda«. // Informatica Museologica. 16, 3-4(1985), str. 11-15.