Fotografija u Istri do 1918. iz fundusa Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme
Povijesni muzej Istre - Museo storico dell'Istria, gostovanje u Muzeju grada Zagreba
Koncepcija izložbe: Lana Skuljan
Oblikovanje izložbe: Noel Mirković
Oblikovanje plakata: Alfio Klarić, Sv. German, Pula
U povodu obilježavanja 170. obljetnice otkrića fotografije, danas najnovijega umjetničkog načina izražavanja i najvažnijega elementa vizualne komunikacije i dokumentacije, Povijesni muzej Istre – Museo storico dell'Istria organizirao je izložbu Fotografija u Istri do 1918. iz fundusa Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme kojom je predstavio javnosti početak razvoja fotografije na prostoru Istre.
Danas se fotografija tumači kao tehnika kemijskoga ili digitalnog stvaranja slike pomoću svjetlosti koja se reflektira od objekta fotografiranja. Njezinu su otkriću prethodila brojna istraživanja i eksperimenti nekolicine ljudi koji su imali isti cilj – dobiti trajnu i vjerodostojnu sliku realnosti. Prvu trajnu fotografiju uspio je, 1827. godine, snimiti francuski istraživač Nicéphore Niépce postupkom heliografije. Francuski slikar i kemičar Louis Jacques Mandé Daguerre izumio je, 1839. godine, prvi praktični postupak dobivanja fotografije pod nazivom dagerotipija. Istodobno je, 1841. godine, William Fox Talbot izumio i patentirao prvi negativ-pozitiv postupak, koji će kasnije postati temelj moderne fotografije. Daguerreovo se otkriće ubrzo populariziralo i proširilo diljem Europe, unatoč negativnim reakcijama u umjetničkim i profesionalnim krugovima koji su smatrali kako će ono uništiti do tada dominantno i visoko pozicionirano slikarstvo.
Uslijedio je ubrzani razvoj fotografije, osobito različitih i unaprijeđenih fotografskih tehnika, formata, fotografske opreme i atelijera. Porastu popularnosti i brzom širenju fotografije, u početnom razdoblju, značajno su pridonijeli tzv. putujući fotografi, koji su do danas uglavnom ostali anonimni. S vremenom je posao fotografa postao osobito cijenjen i ugledan te se stoga pojavljuje veliki broj profesionalnih fotografa i atelijera, a razvojem fotografske tehnologije sve je više i fotografa amatera koji se fotografijom bave u slobodno vrijeme.
Ubrzo nakon predstavljanja Daguerreova otkrića članovima Francuske akademije znanosti, vijest o tomu prenijela su i naša javna glasila. Tako je, samo tri mjeseca nakon otkrića, u Danici Ilirskoj br. 14 od 6. travnja 1839. godine, objavljen članak pod naslovom Najznatnije odkritje našeg vremena. Ovaj podatak ukazuje na činjenicu da je Hrvatska bila ukorak s otkrićem fotografije od samoga početka; prvi profesionalni fotograf Demetar Novković djeluje u Zagrebu već 1840-ih godina, a prvi profesionalni fotografski atelijer utemeljio je zagrebački fotograf Franjo Pommer 1856. godine. Uz Zagreb, ostala značajna fotografska središta tijekom 19. stoljeća bila su također Osijek, Karlovac, Rijeka i Zadar.
Početak istarske fotografije, prema primjercima koji su do danas ostali sačuvani u fundusu Povijesnog muzeja Istre, veže se uz imena dvojice fotografa koji su djelovali početkom 1860-ih godina – Luigija Caenazza, fotografa amatera iz Rovinja te Luigija Mionija iz Pule, začetnika profesionalne fotografije u Istri. Luigi Mioni otvara 1862. godine prvi profesionalni fotografski atelijer u Puli, a djelovao je i kao prvi mornarički fotograf. Mornarička fotografija, u odnosu na ostatak Hrvatske, specifičnost je fotografije u Istri. Svaki je profesionalni fotograf, kao civilna osoba, morao dobiti odobrenje za snimanje pulske luke i brodova koje je izdavao Mornarički odsjek pri carskom Ministarstvu rata. Poslije Mionija to će odobrenje imati domaći fotografi Blasius Circovich i Rudolf Marinovich.
U Puli, krajem 19. stoljeća i tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća, djeluju brojni profesionalni fotografi i atelijeri:
Giovanni Bonivento,
Demetrio Buttignoni,
fotografski studio Ofelia,
Angelo Ghega,
Cesare Gallinaro,
Fiorini G. Gallinaro,
Erminio Mioni,
Stephan Vlach,
Heinrich Zamboni, te
atelijeri Flora, Olympia, Schrecker, Sintich & Co i Venus.
Profesionalni su fotografi otvarali svoje radnje i u drugim gradovima, kao npr.
G. Lion u Pazinu,
Attilio Ceregato u Rovinju,
atelijer Betty, Edmondo Jelussich i Ivan Letis u Opatiji,
G. B. Mazzucco u Gorici i
atelijer Aurora u Velom Lošinju.
Značajan su doprinos počecima fotografije u Istri dali i neki strani fotografi, koji su se posebno istakli na području mornaričke fotografije. Najpoznatiji je svakako bio Alois Beer, carski i kraljevski dvorski fotograf iz Klagenfurta, koji je snimao scene u pulskoj luci i gradu te vedute gotovo svih istarskih mjesta. Uz njega, vrijedni su spomena i tršćanski fotograf J. B. Rottmayer, austrijski fotograf Antun Hauger koji snimao fotografije za atelijer Rotes Kreuz te Benedikt Lergetporer koji se istaknuo kao izniman fotograf krajolika.
Većina je fotografa i atelijera uglavnom izrađivala portretne fotografije u dva najpopularnija formata – formatu posjetnice i kabinet formatu. Svaka je fotografija podlijepljena na karton čiji je revers ujedno bio i reklama fotografskoga obrta – sadržavao je osnovne podatke o imenu fotografa ili atelijera, adresu te eventualno popis nagrada s raznih izložaba. Osim portretnih fotografija, snimale su se i dokumentarno-reportažne te panoramske fotografije koje su danas bogat izvor za proučavanje graditeljskoga naslijeđa istarskih mjesta, kao i za razna gospodarska, kulturno-povijesna, etnološka i sociološka istraživanja.
Fotografiju u Istri obilježilo je djelovanje Fotografskoga odjela Carskoga i kraljevskog Mornaričko-tehničkog odbora u sklopu kojega su nastale brojne fotografije dokumentarno-reportažnoga žanra. Te su fotografije snimili službeni fotografi časnici, koji su bili u službi na svakome austrougarskome brodu, a osnovna znanja o fotografiji stjecali su na posebno organiziranom fotografskome tečaju. Fotografije dokumentiraju apsolutno sve segmente austrougarske mornarice – sastav cjelokupne ratne flote i mornaričkoga zrakoplovstva, mornaričke objekte i ustanove u Puli, ratnu luku, Pomorski arsenal i svakodnevni život mornara.
Ovom izložbom i katalogom prvi put predstavljen je javnosti dio iznimno bogatoga fundusa Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme Povijesnog muzeja Istre u Puli.
Lana Skuljan
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Katalog izložbe
Skuljan, Lana. Fotografija u Istri do 1918. iz fundusa
Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme =
La fotografia in Istria fino al 1918: dal fondo della
Collezione di fotografie, negativi ed attrezzatura fotografica.
Pula : Povijesni muzej Istre, 2009.
Vezani članci
Mandić-Mušćet, Jelena. Fotografsko blago uklonjeno s margine. // Vjesnik, 20. srpnja 2010., str. 22-23.
Milovan, Iva. Lana Skuljan, Fotografija u Istri do 1918.: iz fundusa Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme, Katalozi muzejskih zbirki 1, Pula: Povijesni muzej Istre, 2009., 356 str. // Histria, godišnjak Istarskog povijesnog društva. 1, 1(2011), str. 260-263.